Haskap (Lonicera caerulea)

Haskap (sibirska borovnica) kalorije

Mjerna količina: 100 grama

Kalorija po mjernoj količini
Kalorije: 53 Kalorije iz masti: 2.7
% preporučene dnevne vrijednosti*
Masti ukupno 0.3g 0%
Zasićene masti 0.1g 1%
Transmasti 0g
Holesterol 0mg 0%
Natrijum 0mg 0%
Ugljeni hidrati 14g 5%
Vlakna 3g 12%
Šećeri 8g
Proteini 1g 2%

*Postotak preporučenog dnevnog unosa je baziran na dijeti od 2000 kalorija. Vaše dnevne potrebe mogu biti veće ili manje zavisno od vaših kalorijskih potreba.

Ostali nazivi: orlovi nokti, kozokrvina, modra kozokrvina. kozja krv, plava medena bobica, majska jagoda, majska bobica, žimolost, limonik, kamčatkica, kamčatka, sibirska borovnica. Latinski: Lonicera caerulea. Engleski: honeyberry. Njemački: Blaue Heckenkirsche.

Pored već široko popularne Aronije, u zadnje vrijeme sve veću popularnost dobija još jedna vrsta „sibirskih borovnica“ – Haskap.  Mnogo naziva je u upotrebi za ovu biljku, ali ime „sibirska borovnica“ je možda i najpopularnije. Pored haskapa se ovaj naziv primjenjuje i na aroniju što je u oba slučaja pogrešno, ali je tokom niza godina takve upotrebe postalo sinonim za obe vrste. Haskap je biljka poreklom iz severo-istočne Azije koja daje istoimene plodove, slične borovnicama.

Opis biljke i karakteristike

Sama biljka je višegodišnji listopadni žbun. Raste u visinu do 2 metra. Lišće Haskapa je ovalno, dužine između tri i osam centimetara, a svaki list raste jedan nasuprot drugom. Biljka cvijeta tokom Marta, cvijetovi su bijelo-žuti veličine oko 1.5 centimetara.

Tokom prve sedmice dozrijevaju jestivi plodovi koji su valjkasti, dužine 3 cm i prečnika oko 1 centimetra. Kod kultivisanih sorti plodovi mogu biti i krupniji.

Jedan žbun osrednje veličine može da rodi i do 3 kg plodova.

Okus biljke zavisi od sorte, generalno najčešće Haskap ima okus kao mješavina borovnica i malina, sama struktura ploda je slična kiviju i tamno ljubičaste je boji.

Haskap je izuzetno otporan na hladnoću mrazeve te izdržava temperature do -47. Može da raste na svakoj vrsti zemljišta, a jednom posađen žbun može da živi od 30 godina.

Japanci su u skorijoj istoriji u plantaže haskapa ulagali kao u vid štednje za stare dana – penziju. Glavni razlog za to je visoka cijena i lakoća uzgoja i prodaje proizvoda od haskapa širom Japana.

Istorija

Haskap, kao samonikla biljka raste na sjeveru i istoku Rusije (Sibir i Kamčatka), zatim u Kini te u Japanu. Iz Japana je i poteklo uzgajanje ove vrste za jelo. U Evropi veće površine nasada Haskapa postoje u Poljskoj i Češkoj, ali zasadi se pojavljuju i drugim zemljama prateću komercijalizaciju biljke.Amerikanci i Kanađani su takođe meću većim uzgajivačima.

Glavni razlog zašto ovo voće nije prije postalo popularno je taj da početne sorte Haskapa i nisu bile toliko ukusne. Međutim zahvaljujući trudu uzgajivača te ukrštanju sam ukus je tokom zadnjih 50 godina postao mnogo bolji.

Uzgoj Haskapa

Zbog izuzetne otpornosti na velike minuse haskap se može uzgajati u svim kontinentalnim i planinskim područjima. Za najbolje prinose poželjno je osunčano mineralima bogato područje sa dobrom drenažom. Poželjno je više vlage. Savršeni pH idealan pH zemljišta je 5,5 do 7. Saditi ga možete i zemljišta bez ovih uslova ali će prinos biti dosta slabiji. Do propadanja biljka može doći ako ga sadite u pretjerano vlažna te močvarna područja.

Samih sorti Haskapa ima veoma mnogo, a da bi imali urod morate imati zasađene barem dvije sorte. Preporuka je saditi više sorti čak četiri ili pet.

Nema poznatih štetočina na našem području koji napadaju plodove haskapa te je tretiranje hemikalijama nepotrebno.

Haskap se razmnožava poluzrelim reznicama u Julu i Avgustu, te zrelim
reznicama u Novembru. Moguće ga je razmnožavati i iz sjemena no takve biljke daju lošija svojstva.

Ako je biljka proizvedena iz sjemena, onda su najbolje one biljke sa par listova i jačim korijenom stare par godina. Najbolje ih je presađivati krajem jeseni. Moguć je i kontejnerski i uzgoj u saksijama.

Haskap možemo uzgajati kao grm ili kao živicu. Kada je sadimo kao grm razmak između redova treba biti tri metra, a između samih biljki u jednom redu oko 1.5 metar. Kada uzgajamo kao živicu sadimo u jedan dugi red sa razmakom biljki od oko metar. Na jedan hektar zemljišta ide oko dvije do tri hiljade sadnica.

Prije zasađivanja biljki potrebno je nagnojiti zemljište, najbolje stajskim đubrivom. Za veću količinu zasada zemljište je potrebno uzorati zemljište na dubinu od 30. Biljku zatim zatrpati zemljom, dobro je natabati unaokolo i jače zaliti.

Tokom prvih godina biljku je potrebno okopavati, ali jednom kada biljka ojača razmak između redova i samih biljaka možemo zatraviti i redovno kositi.

Haskap traži redovno navodnjavanje, ali kao što smo rekli voda ne smije da se zadržava, znači zemljište mora biti vodopropusno.

Grm se održava rezidnom gdje odstranjujemo ošteće i slabe grane. Bere se ručno i mašinski zavisno od količine.

Haskap je zanimljiva vrsta zato što cvijeta i raste dok su vani još minusi, sazrijeva u Maju prije bilo kog drugog bobičastog voća. Sama cijena haskapa u maloprodaji je relativno visoka, oko 6-7 eura.

Upotreba

Bobice haskapa

Bobice haskapa

Koristi se plod haskapa i to najčešće sirov isto kao kao i borovnice. Od haskapa možete praviti marmelade, džemove, žele, sokove.

Možete da dodavati u voćne jogurte i voćne salate.

Izuzetan je smoothie od haskapa. Na zapadu ga koriste uz jela od divljači i raznog mesa.

Od bobica se pravi izuzuzetno voćno vino.

Hranjiva vrijednost i kalorije

Bobice su mu osim ukusom i hranjivom vrijednošću su slične bobicama borovnica. askap je bogat antioksidansima: vitaminom C, antocijanom, proantocijanom i flavoinoidima. Bogat je mineralima bakrom, magnezijumom, fosforom, željezom i natrijumom.

100 grama haskapa ima 53 kcal. Te kalorije dolaze iz 0.3 grama masti, 14 grama ugljenih hidrata i 1 grama proteina. Ugljeni hidrati su podijeljeni na vlakna 3 grama i voćne šećere 8 grama.

Kupovina i čuvanje

Haskap je izuzetno teško kod nas naći u slobodnoj prodaji. Najbolja vjerovatnoća da ga nađete je period berbe na lokalnim pijacama ili direktan kontakt sa uzgajivačima putem interneta.

Isto kao i borovnica, plodove ove biljke je najbolje konzumirati svježe, oštećene plodove treba izdvojiti a ostale maksimalno do par dana u frižideru. Haskap bobice možete očistiti oprati i duboko zamrznuti, te na taj način sačuvati i do 12 mjeseci.

Zdravlje i upotreba u narodnoj medicini

Stručnih istraživanja za biljku i plodove nije bilo mnogo. Postoje istraživanja o sastavu ovih bobica i svi zaključci su provedeni na osnovu sastava.

Prema sastavu plodovi su korisni u borbi sa pretjeranom tjelesnom težinom i dijabetesom. Da sadrže veliki količinu antioksidanasa što možda može pozitivno uticati na karcinome.

Haskap je veoma poznat u ruskoj i japanskoj narodnoj medicini. Japanci ovu bobicu posmatraju kao izvor mladosti i dugovječnosti, dok Rusi kao izvor okrepljenja i otpornosti na razne bolesti… Plodovi imaju antimikrobska, protuupalna i anti alergijska svojstva.

Poboljšava pamćenje i korisno djeluju kod infekcija urinarnog trakta i kontrole holesterola u organizmu.

Reference:

 

Povezani članci

Uslovi kopiranja i preuzimanja ovog članka

Creative Commons License
Tekst / članak na ovoj stranici je izdan pod Creative Commons Attribution 4.0 međunarodnom licencom.

Sadržaj ovog članka je vlasništvo sajta TablicaKalorija.com i njenih autora, ukoliko to nije drugačije navedeno u samom članku iznad.

Članak smijete iskopirati i koristiti na drugom sajtu pod uslovom da linkujete izvor tj ovu stranicu. Svako kopiranje i korištenje materijala sa ove stranice bez navođenja izvora linkom, smatra se kršenjem autorskih prava i podleže zakonskim sankcijama.

Članak smijete koristiti i u komercijalne svrhe pod gore navedenim uslovima.

Fotografije u ovom članku su vlasništvo trećih lica. Nutritivne vrijednosti u ovom članku su javno vlasništvo i smijete ih preuzeti bez navođenja izvora.

Comments are closed.

99 queries in 0,975 seconds.