Vitamin E

Vitamin E je jedan od esencijalnih nutrijenata za naš organizam. Prirodno se nalazi u hrani, najviše u namirnicama bogatim mastima. Može biti vještački dodan u određene namirnice, dostupan je i u vidu suplemenata (dodataka ishrani).

Vitamin E je, ustvari, zajednički naziv za grupu od osam organskih jedinjenja, otkrivenih 1922. godine.  Sva jedinjenja imaju različita antioksidativna svojstva. Često se, umjesto termina „vitamin E“, jednostavno kaže, „antioksidans“ što je potpuno tačno i ispravno.

Ovih osam varijanti su podijeljene u dve grupe i to tokoferole i tokotrienole. Obe varijante imaju sledeće podgrupe: alfa-, beta-, gama- i delta-. Sva biološka jedinjenja vitamina E stvorena su u biljkama, što znači da su izvori vitamina E većinom namirnice biljnog porijekla. Alfa i gama-tokoferol su glavne forme vitamina E iskoristive za potrebe ljudskog organizma.

Vitamin E je topiv u mastima. Za razliku od vitamina topivih u vodi, vitamini koji su topivi u mastima se ne gube i ne ispiraju iz organizma lagano. Iako je, vitamin E esencijalan nutrijent, nema potrebe da se unosi svaki dan. Male količine vitamina E su sasvim dovoljne (preporuke u tekstu ispod). Organizam može da pravi određene zalihe vitamina E u jetri ili masnom tkivu i da ga poslije iskorištava po potrebi.

Uloga vitamina E u organizmu

Vitamin E je vrlo moćan antioksidans i njegova glavna uloga svodi se na zaštitu protiv oksidacije. Dakle, štiti tkivo organizma od supstanci pod nazivom slobodni radikali, koji uništavaju zdrave ćelije tkiva i organa tijela.

Vitamin E je ključan i u održavanju imunog sistema čvrstim i stabilnim, te ga štiti od napada virusa i bakterija. Ima ulogu i u interakciji ćelija, te uz pomoć njega prenose i odrađuju određene funkcije.

Preporučeni unos vitamina E

Iznos vitamina E na dnevnoj bazi zavisi od uzrasta osobe.

Preporuke su bazirane na testovima koji su primarno istraživali kolika količina nutrijenta je potrebna da se stvori adekvatna zaštita od oksidacije ćelija.

Preporuke vitamina E su navedene u prirodnoj formi alfa-tokoferola, jedinog organskog jedinjenja koje se održava u plazmi organizma.

Preporučene dnevne doze unosa vitamina E su navedene u miligramima (mg) i internacionalnim jedinicama (IU):

  • 0 – 6 mjeseci, pol muški i ženski: 4 mg (6 IU);
  • 7 – 12 mjeseci, pol muški i ženski: 5 mg (7,5 IU);
  • 1 – 3 godine, pol muški i ženski: 6 mg (9 IU);
  • 4 – 8 godina, pol muški i ženski: 7 mg (10,4 IU);
  • 9 – 13 godina, pol muški i ženski: 11 mg (16,4 IU);
  • 14 + godina, pol muški i ženski: 15 mg (22,4 IU);
  • trudnice: 15 mg (22,4 IU);
  • dojilje: 19 mg (22,4 IU).

Hrana bogata vitaminom E

Brojne vrste namirnica su bogate vitaminom E i ako se hranite dovoljno raznovrsno ne morate brinuti o njegovom nedovoljnom unosu.

Najbogatije namirnice vitaminom E su razni orašasti plodovi, te sjemenke, kao što su recimo, suncokretove sjemenke i razne vrste povrća i voća, te biljna ulja.

Primjeri namirnica bogate vitaminom E:

  • sjemenke suncokreta: 100 grama ima 35 mg vitamina E, te zadovoljavaju 234% RDI;
  • badem: 100 grama ima 26 mg vitamina E, te zadovoljava 171% RDI;
  • ulje lješnjaka: 100 grama ima 47 mg vitamina E, te zadovoljava 315% RDI;
  • ulje suncokreta: 100 grama ima 41 mg vitamina E, te zadovoljava 274% RDI;
  • ulje badema: 100 grama ima 39 mg vitamina E, te zadovoljava 261% RDI;
  • lješnjaci: 100 grama ima 15 mg vitamina E, te zadovoljavaju 100% RDI;
  • kikiriki: 100 grama ima 8,3 mg vitamina E, te zadovoljava 56% RDI;
  • atlantski uzgojeni losos: 100 grama ima 3,5 mg vitamina E, te zadovoljava 23% RDI;
  • avokado: 100 grama ima 2,1 mg vitamina E, te zadovoljava 14% RDI;
  • crvena paprika: 100 grama ima 1,6 mg vitamina E, te zadovoljava 11% RDI;
  • mango: 100 grama ima 0,9 mg vitamina E, te zadovoljava 6% RDI;
  • kivi: 100 grama ima 1,5 mg vitamina E, te zadovoljava 10% RDI.

RDI – skraćeno od engl. reference daily intake, u prevodu: preporučeni dnevni unos.

Suplementi vitamina E

Vitamin E može se unijeti i u vidu suplemenata ili dodataka ishrani. Suplementi vitamina E, tipično, pružaju formu jedinjenja alfa-tokoferola, mada postoje i suplementi sa miješanim organskim jedinjenjima drugih klasa tokoferola, a ponekada i tokotrienola. Zapamtite da su sve forme vitamina E različite sa različitim nivoima iskoristivosti.

Na etiketama suplemenata najviše ćete se susresti sa jedinjenjem alfa-tokoferola koji može biti u sintetičkoj ili prirodnoj formi. Sintetička forma je, obično, označena sa „DL“ ili „dl“ i aktivna je u pola manje u odnosu na prirodnu formu. Dakle, prirodna forma ima istu ekvivalentnu vrijednost aktivnosti duploj količini sintetičkog alfa-tokoferola. Prirodna forma alfa-tokoferola se označava sa „D“ ili „d“.

Suplementi vitamina E na tržištu su brojni i razlikuju se po formama i različitim dozama. Doze suplemenata vitamina E su puno veće nego same preporuke količine unosa. Zbog toga je najbolje posavjetovati se sa stručnim licem o potrebi uvođenja suplemenata vitamina E.

Nedostatak vitamina E

Nedostatak vitamina E je vrlo rijetka pojava među zdravim osobama. Najviše se može javiti kod osoba sa određenim vrstama bolesti koje imaju problema sa varenjem ili apsorpcijom masti. Primjeri takvih bolesti su kronova bolest, cistična fibroza ili određene rijetke genetske bolesti. Vitaminu E su potrebne masti u sistemu varenja kako bi se i sam apsorbovao, a ako određena bolest uskraćuje unos ili apsorpciju masti, tada se može desiti i nedostatak vitamina E.

Nedostatak vitamina E može uzrokovati oštećenja nervnog sistema i mišićnog tkiva, koje može rezultirati u slabijem osjećaje u rukama i nogama. Dodatno, mogu se javiti simptomi gubitka kontrole pokreta tijela, slabosti u mišićima i problemi sa vidom. Još jedan vid nedostatka vitamina E može biti oslabljen imuni sistem.

Vitamin E – uticaj na zdravlje

Naučnici i dalje proučavaju vitamin E da bi mogli tačno utvrditi kako i koliko utiče na naše zdravlje. Istraživanja su najviše vršena u pravcu njegovog efekta na zdravlje srca i bolesti tumora, zdravlje očiju, te mentalne funkcije.

Zdravlje srca

Određena istraživanja su ukazala na povezanost između povišenog unosa vitamina E putem suplemenata i smanjenog rizika razvijanja bolesti srca. Ipak, suprotno spomenutom, neka druga istraživanja nisu potvrdila ove koristi. Ispitanici su na ovakvim istraživanjima bili nasumično raspoređeni, te su uzimali ili vitamin E ili placebo, bez saznanja šta uzimaju. Utvrđeno je da suplementi vitamina E ne utiču na sprječavanje razvijanja bolesti srca, niti umanjuju ili poboljšavaju stanje bolesti, te ne smanjuju rizike smrtnosti uzrokovane ovim bolestima.

Naučnici još nisu sigurni, te pokušavaju da otkriju da li veće doze vitamina E mogu zaštiti srce kod mladih i zdravih osoba koji nemaju rizike od srčanih oboljenja.

Bolesti tumora

Mnoga istraživanja u ovom području pokazala su da vitamin E nikako ne utiče na sprječavanje bolesti tumora, a njegov povišen unos čak i u određenim slučajevima može biti štetan. Istraživanja su pokazala kako visok unos vitamina E nije uticao na smanjenje rizika tumora dojki ili debelog crijeva. Jedno od većih istraživanja ukazalo je da uzimanje visokih doza vitamina E (400 IU na dan) tokom nekoliko godina je znatno povećalo rizik od dobijanja tumora prostate, najviše među muškom populacijom.

Dvije studije provođene u periodu od sedam ili više godina na grupama muškaraca i žena srednjih godina koji su uzimali više doze vitamina E (300/400 IU na dan) nisu pokazale nikakve pozitivne pomake u zaštiti od dobijanja ikakvih vrsta tumora.

Kod bolesti tumora postoje interakcije između unosa vitamina E i drugih antioksidansa sa hemoterapijama i raznim terapijama radijacije. Osobe koje su podređene ovakvim tretmani moraju se obavezno konsultovati sa svojim doktorom ili onkologom u vezi konzumiranja bilo kakvih antioksidansa, posebno u velikim količinama.

Zdravlje očiju

Starosna degeneracija makule i katarakte (mrene očiju) su dve najčešće bolesti koje se javljaju u poznim godina, te uzrokuju djelimičan ili potpun gubitak vida. Postoje određena istraživanja koja su eksperimentisala sa visokim unosom vitamina E i rezultati su se pokazali nedovoljnim i nepotpunim, da bi se dovelo do određenih zaključaka o korisnosti ovog vitamina za ove poremećaje.

Mentalne funkcije

Nekoliko istraživanja je pokušalo doći do zaključaka da li visoke doze vitamina E mogu uticati na poboljšanje mentalnih funkcija i same aktivnosti mozga kod starijih osoba, te da li može usporiti opadanje istih, kao i spriječiti razvijanje alchajmerove bolesti. Do sada istraživanja nisu urodila plodom, te nisu ukazala na ikakve pozitivne veze da suplementi vitamina E mogu uticati na smanjenje rizika od opadanja rada i aktivnosti mentalnih funkcija, kao i generalno zdravlja mozga.

Previsok i pretjeran unos vitamina E – uticaj na zdravlje

Previsok i pretjeran unos vitamina E se ne može nikako desiti kroz ishranu, te u ovom slučaju ne može naštetiti.

Ipak, ako se uzima u vidu suplemenata, pokazalo se da povišen unos vitamina E može uticati na povećanje rizika od pojačanog krvarenja. Prevelike količine vitamina E mogu smanjiti mogućnost zgrušavanja krvi poslije posjekotine ili nekakve povrede. Zbog toga suplementi imaju propisane kontrole o gornjim granicama vitamina E u sintetičkoj ili prirodnoj formi alfa-tokoferola. Krajne granice se razlikuju kod odraslih i mlađih osoba. Ipak, ni te krajnje doze nisu sigurne u ovom slučaju jer se pokazala njihova štetnost  i pri uzimanju i manjih doza od krajnje navedenih.

Moguće nuspojave kombinovanja vitamina E sa određenim lijekovima

Kombinovanje suplemenata vitamina E sa određenim lijekovima može uzrokovati neželjene posljedice, te se uvijek morate dodatno posavjetovati sa vašim ljekarom ako dodatno unosite ovaj vitamin.

Evo par primjera gdje bi osobe trebale obratiti pažnju na dodatno uzimanje vitamina E:

  • vitamin E može povećati rizik od krvarenja kod osoba koje uzimaju lijekove protiv koagulacije (zgrušavanja krvi);
  • vitamin E u kombinaciji sa drugim antioksidansima može umanjiti efekte dva lijeka koji štite srce. Lijekovi djeluju tako što utiču na nivoe holesterola i na taj način štite srce;
  • uzimanje suplemenata vitamina E ili bilo kakvih drugih antioksidansa dok je osoba u fazi hemoterapije ili pod terapijom radijacije može umanjiti njihovu efektivnost.

Kako unositi dovoljne količine vitamina E kroz zdravu i kvalitetnu ishranu?

Kao što ste vidjeli preporuke vitamina E na dnevnoj bazi nisu zahtijevne i relativno ih je lako unijeti kroz ishranu. Ako se hranite zdravo i raznovrsno, konzumirate neke od prethodno navedenih namirnica bogatih vitaminom E, definitivno ne biste trebali imati problema sa njegovim nedostatkom.

Unošenje ovog nutrijenta kroz prirodnu i raznovrsnu ishranu je najbolji pristup.

Nedostatak vitamina E je vrlo rijedak slučaj, i veoma je rijetka potreba za dodatnim suplementom, osim možda, neuredne, nekvalitetne i jednolične ishrane. U svakom slučaju, uvijek je dobro prije toga, da se posavjetujete sa stručnim licem o potrebi vašeg organizma za vitaminom E.

Svakako je jako bitno da se dodatno posavjetujete i edukujete o dozama suplementa i sa samom deklaracijom proizvođača.

Reference:

Povezani članci