Engleski naziv: calorie; njemački naziv: kalorie; latinski naziv: calor.
Kalorija je mjerna jedinica za energiju. Francuski fizičar i hemičar Nicolas Clement je 1824. godine prvi definisao kaloriju kao jedinicu toplote. Ime kalorija je izvedeno od latinske riječi „calor“ što u prevodu, znači toplota. U međunarodnom sistemu jedinica, kao standardna jedinica za energiju koristi se džul (J), a kalorija se koristi kao mjerilo energije u metabolizmu koja je potrebna da bi tijelo funkcionisalo, kao i za energiju sačuvanu u prehrambenim namirnicima.
Naučno gledano postoje dve vrste kalorija:
- mala kalorija ili gram kalorija (skr. cal) – predstavlja količinu energije potrebnu za povećanje temperature jednog grama vode za jedan stepen celzijusa;
- velika kalorija, kilo kalorija ili nutriciona kalorija (skr. kcal) predstavlja količinu energije potrebnu za povećanje temperature jednog kilograma vode za jedan stepen celzijusa.
U džulima jedna gram kalorija iznosi približno 4,1686 J, a kilo kalorija približno iznosi 4186,8 J. Jedna kilokalorija ima 1000 gram kalorija. Kada se govori o kalorijama u hrani jedna gram kalorija je veoma mala veličina za definisanje nutritivne vrijednosti bilo kakve namirnice pa se zato koristi kilo kalorija. Ime „kalorija“ u naučnim tekstovima striktno označavaju gram kaloriju, međutim kada se radi o obilježavanju hrane i njihovom nutricionom sastavu pod imenom „kalorija“ uvijek podrazumjevamo kilokaloriju (kcal), te joj se tako obraćamo u daljnjim tekstovima.
Kalorije u ishrani
Ljudima i životinjama je dnevno potrebna određena minimalna količina energije da bi mogli funkcionisati osnovni vitalni procesi u organizmu, kao što su disanje, održavanje tjelesne temperature, funkcije organa, cirkulacija krvi i ostalo. Ova minimalna količina energije se naziva bazalni metabolizam ili skr. BMR (eng. basal metabolic rate) i podrazumjeva energiju potrebnu samo kad bi mirovali. Međutim sve naše dodatne aktivnosti troše i dodatnu energiju, pa je tako potrebno unositi veću količinu energije od minimalne i to zavisno od naših potreba.
Sva energija koja je potrebna našem organizmu, osigurava se unosom hrane, a broj kalorija u hrani pokazuje koliko potencijalne energije hrana posjeduje.
Na etiketama nutritivnih vrijednosti mnogih proizvoda možete primjetiti nekoliko glavnih parametara koji se uvijek ističu, a to su proteini, masti i ugljeni hidrati. Ove tri stavke su glavni izvori energije. Ostali parametri kao što su voda, vlakna, nesvarljive tvari, minerali i vitamini ne učestvuju u stvaranju energije. Gram ugljenih hidrata ima 4 kalorije, gram proteina ima 4 kalorije, a gram masti ima 9 kalorija. Još jedan izvor energije koji postoji je alkohol koji po gramu ima 7 kalorija.
Svaka namirnica ili jelo ima određenu kombinaciju, uglavnom ova tri prva izvora i daju određeni broj kalorija, odnosno određenu količinu energije. Ugljeni hidrati, proteini i masti su potrebni organizmu da bi tijelo moglo funkcionisati. Sagorijevanjem kalorija kroz metabolizam, enzimi pretvaraju ugljene hidrate u glukozu i druge šećere, masti u glicerol i masne kiseline, a proteine u amino kiseline, a zatim se ovi molekuli dalje kroz krvotok apsorbuju za neposrednu energiju, gradivni materijal ili jednostavno skladište za kasniju upotrebu.
Kako se određuje količina kalorija u hrani
Teoretski postoji više načina za određivanje količine kalorija u određenoj namirnici. Neki od njih su slobodna entalpija (Gibsova slobodna energija), zatim mjerenjem nastale količine adenozin trifosfata prilikom metabolizma hrane i mjerenjem nastale toplote sagorijevanjem namirnice u kalorimetru sa bombom. Iz praktičnih razloga se koristi zadnji način sa korekcijom sledećih koeficijenata: efikasnosti varenja, apsorpcijom i proizvodnjom uree.
Koliko kalorija je potrebno dnevno unijeti
Prosječan muškarac dnevno treba unositi do 2800 kcal, a žena do 2200 kcal. Ipak, metabolizam svake osobe se razlikuje i količina unosa zavisi od dosta parametara. Koliko kalorija treba unositi zavisi od dobi u kojoj se osoba nalazi, njenog pola, visine, težine, njene aktivnosti, njenog bazalnog metabolizma, posla kojim se inače bavi, građi tijela i na kraju krajeva samoj genetici.
Dodatni faktori koji isto utiču na količinu unosa kalorija mogu biti razne bolesti, trudnoća, hormonalni poremećaji i sl.
Postoje alati koji svojim izračunima na osnovu nekoliko podataka (visina, godine starosti, pol i trenutna težina) određuju, okvirno, koliko je kalorija potrebno za bazalni metabolizam (BMR kalkulator).
Zatim na osnovu TDEE kalkulatora, računamo koliko kalorija potrošimo u toku dana kada se uzmu u obzir naše dnevne aktivnosti. Na osnovu, samo, ova dva podatka možemo znati otprilike koliko je energije našem tijelu potrebno i samim tim koliko hrane (kalorija) trebamo unijeti da bi održavali optimalnu tjelesnu masu. Ako nam je dnevno potrebno, recimo, oko 2.000 kcal da bi održavali optimalnu tjelesnu masu, onda sve što unesemo preko 2.000 kcal će se pretvarati u masno tkivo i to uzrokuje debljanje. Ako unosimo manje od 2.000 kcal, nastaje problem nedostatka energije, što uzrokuje mršanje.
Brojanjem kalorija koje unosimo postajemo svjesni hrane koju konzumiramo. Kada više pažnje poklanjamo energetskim natpisima na poleđini namirnica, postajemo svjesni njihove kalorijske vrijednosti, svjesni onog čega jedemo, svjesni količinskog unosa (unosimo li premale ili prevelike obroke). Osobe koje počnu da obraćaju pažnju na pitanja kalorijske vrijednosti povlače i druga pitanja tipa kakve su to kalorije koje unosimo. Svojim istraživanjem, čitanjem i surfanjem i ostalim mnogobrojnim načinima saznavanja informacija, koje danas postoje obogaćujemo znanje, generalno o hrani i zdravom životu.
Ishrana je nesumnjivo jedan od najvažnijih faktora koji uslovljavaju dobro ili loše zdravlje i utiču na radnu sposobnost i dužinu ljudskog života. Poznavanje i razumna primjena savremenih znanja o hrani, kalorijskom iznosu, nutritivnom sastavu omogućuju nam da svjesno utičemo na životne procese u našem organizmu.
Nakon što ste u ovom članku naučili osnove o kalorijama, pogledajte iz čega i zašto bi te kalorije trebale dolaziti.