Vitamin K

Advertisement

Vitamin K je jedan od neophodnih nutrijenata potreban našem tijelu da održava optimalno zdravlje. Vitamin K spada u grupu vitamina topivih u mastima.

Prirodno se nalazi u mnogim namirnicama, ali može biti vještački dodan u mnoge proizvode, takođe na tržištu postoje i suplementi vitamina K.

Vitamin K otkriven je 1930. godine kada se pokazalo da predstavlja esencijalni nutrijent za normalno zgrušavanje (koagulaciju) krvi. Ovo otkriće je objavljeno u jednom od njemačkih naučnih časopisa, gdje se vitamin K prvenstveno zvao „Koagulationsvitamin“ u prijevodu koagulacijski vitamin, te odatle dolazi početno ime K.

Inače, vitamin K postoji u dve forme njegovog prirodnog provitamina:

  • Vitamin K1 (filohinon) – najviše se nalazi u biljkama, kao što su zeleno lisnato povrće;
  • Vitamin K2 (menatetrenon) – pronađen u hrani životinjskog porijekla, kao što su meso, jaja i razni fermentisani sirevi.

Funkcija vitamina K

Njegova važnost odlikuje se ulogama zgrušavanja krvi i održavanja zdravlja kostiju. Istraživanja ukazuju na to da ovaj nutrijent utiče i na održavanje kardiovaskularnog zdravlja.

Dakle, vitamin K aktivira određene proteine koji igraju veliku ulogu u potrebnom zgrušavanju (koagulaciji) krvi. Bez ovog nutrijenta naš organizam bi bio podložan raznim hemoragičnim bolestima (krvarenjima) ili posledičnim krvarenjima prouzrokovanih povredama.

Vitamin K igra ulogu u metabolizmu i zdravlju kostiju. Naime, istraživanja su pokazala da slab unos vitamina K povećava rizik od dobijanja osteoporoze. Vitamin K igra ulogu i u transportu, te deponovanju kalcijuma vrlo važnog minerala za razvijanje i održavanja jačine kostiju.

Preporučene dnevne doze vitamina K

Kao i za sve ostale bitne nutrijente, navedene su preporučene dnevne doze vitamina K od strane vodećih organizacija za ishranu i zdravlje, te vodećih medicinskih instituta.

Za vitamin K, preporučene dnevne doze su određene uzimajući u obzir pol i godine. Količine su izražene u mikrogramima (mcg).

Trenutno preporučene dnevne doze vitamina K su:

  • 0 – 6 mjeseci, pol muški i ženski: 2 mcg;
  • 7 – 12 mjeseci, pol muški i ženski: 2,5 mcg;
  • 1 – 3 godine, pol muški i ženski: 30 mcg;
  • 4 – 8 godina, pol muški i ženski: 55 mcg;
  • 9 – 13 godina, pol muški i ženski: 60 mcg;
  • 14 – 18 godina, pol muški i ženski: 75 mcg;
  • 19 + godina, pol muški: 120 mcg;
  • 19 + godina, pol ženski: 90 mcg;
  • 14 – 18 godina, trudnice i dojilje: 75 mcg;
  • 19 + godina, trudnice i dojilje: 90 mcg.

Hrana bogata vitaminom K

Kao što smo rekli u uvodu, vitamin K se nalazi u mnogim namirnicama. Unos preporučenih dnevnih doza možete osigurati jedući raznovrsnu ishranu, uključujući sledeće namirnice:

  • zeleno lisnato povrće, kao što su špinat, kelj, brokula, salata;
  • biljna ulja;
  • voće, kao što su borovnice ili smokve;
  • meso, sir, jaja i soja.

Na našem sajtu tablice kalorija možete vidjeti detaljne nutritivne vrijednosti svih referentnih vrijednosti namirnica klikom na link namirnice. Među svim nutrijentima navedene su i vrijednosti vitamina K. Na taj način možete, dodatno istražiti koje namirnice bi još mogli dodati u vašu ishranu, kako bi obogatili vaš unos vitamina K.

Suplementi vitamina K

Vitamin K je prisutan u mnogim multi vitaminskim/mineralnim suplementima, koji obično obezbjeđuju unos vitamina K do 75% njegovih preporučenih količina. Isto tako, na tržištu su dostupni i suplementi samo vitamina K.

Zbog opsežnih istraživanja na uticaj metabolizma i zdravlja kostiju postoje velike korelacije između vitamina K i minerala kalcijuma i magnezijuma, zatim i vitamina D. Iz ovog razloga se na tržištu mogu pronaći i suplementi vitamina K u kombinaciji sa navedenim nutrijentima.

Za bilo koji od navedenih suplemenata, vrlo je važno pročitati etikete i količine unosa, te se posavjetovati sa stručnim licem o njegovoj kupovini i upotrebi.

Nedostatak vitamina K

Nedostatak vitamina K je vrlo rijedak. Obično se njegov unos može osigurati zdravom i raznovrsnom ishranom, a suplementi ovog nutrijenta su rijetko potrebni, osim u slučaju određene dijagnoze bolesti ili poremećaja u organizmu.

Dodatno, pored zdrave i raznovrsne ishrane, bakterije u našim crijevima mogu proizvesti izvjesne količine vitamina K za potrebe organizma.

Ipak, ozbiljan nedostatak mogao bi uzrokovati lagane podlive ili stvaranje modrica, te stalno krvarenje. Bez vitamina K naš organizam bi imao poteškoće sa regenerisanjem rana i njihovim zarastanjem, te bi moglo doći do obilnijih krvarenja.

Dugoročno, nedostatak vitamina K utiče na povećanje rizika od fraktura kostiju, njihove gustine i generalno lošijeg zdravlja kostiju. Istraživanja su pokazala da nedostatak ovog nutrijenta tokom života povećava šanse za dobijanje osteoporoze.

Grupe osoba sa većim rizikom od nedostatka vitamina K

Iako se pokazalo da je nedostatak vitamina K rijedak, postoje grupe sa većim rizikom od njegovog nedostataka. Zbog toga, potrebno je da pripadnici ovih grupa obrate više pažnje kada su u pitanju količine unosa vitamina K.

Dojenčad

Nedostatak vitamina K se može pojaviti kod tek rođenih beba zahvaljujući lošem transportu vitamina K1 tokom trudnoće putem placente do bebe u stazama razvoja. Dodatan razlog može biti loša koagulacija krvi ili jednostavno nedostatak vitamina K u mlijeku majke.

Nedostatak se može otkriti već u prvoj sedmici rođenja bebe, klasifikuje se kao klasična hemoragija novorođenčadi. Zbog toga se po potrebi daju određene količine vitamina K koje sprječavaju ovakva oboljenja.

Osobe sa problemima malapsorpcije

Osobe koje imaju problema sa apsorpcijom potrebnih nutrijenata se isto nalaze i u rizičnim grupama od nedostatka vitamina K. Ovdje se ubrajaju i grupe ljudi sa poremećajima sistema varenja, cistična fibroza, celijakija, upale crijeva i drugih sličnih poremećaja.

Ove osobe moraju više da nadgledaju unos vitamina K, te da se posavjetuju sa stručnim licima o mogućim dodacima (suplementima) ishrani.

Vitamin K – uticaj na zdravlje

Kada se govori o vitaminu K i njegovom uticaju na zdravlje, istraživanja su se najviše fokusirala na njegovu povezanost sa problemima osteoporoze. Dalje, istraživanja pokušavaju još da otkriju koliki je stvarni potencijal vitamina K u ulozi kardiovaskularnog zdravlja.

Osteoporoza je bolest karakteristična po simptomima poroznih kostiju, te gubljenja njihove jačine i stabilnosti. Veliki dio populacije pati od ove bolesti, a 80% pripada ženama. Unos kalcijuma i vitamina D tokom života je kritičan kako bi se umanjili rizici pojavljivanja ove bolesti, a kako smo naglasili postoje velike povezanosti između vitamina K, te metabolizma i pravilnog deponovanja ovih nutrijenata.

Stručnjaci pokušavaju još da dokažu da unos vitamina K utiče na povećanje rizika od srčanih udara. Glavni razlog proučavanja ove teorije je što bi nedostatak vitamina K mogao uticati na sužavanje ili smanjenje krvnih arterija koje vode potrebne dotoke krvi u srce. Potrebna su još opsežna istraživanja koja moraju dokazati da li bi u tom slučaju suplementi vitamina K mogli pomoći rješavanju ovog problema.

Previsok i pretjeran unos vitamina K – uticaj na zdravlje

Dosadašnja istraživanja nisu pokazala nikakve indikacije toksičnosti ili zabrinjavajuće faktore visokog unosa vitamina K. Još nisu zabilježeni nikakvi poremećaji nastali uslijed visokog unosa vitamina K ni kod ljudi ni životinja.

Moguće nuspojave kombinovanja vitamina K sa određenim lijekovima

Po pitanju terapija, vitamin K bi mogao prouzrokovati dosta problema najviše vezano za lijekove koji regulišu propisno zgrušavanje (koagulaciju) krvi.

Varfarin (kumadin)

Ovo je lijek djeluje protiv pretjeranog zgrušavanja krvi, odnosno ima anti-koagulacijasko dejstvo. Interakcija sa vitaminom K bi mogla izazvati ozbiljne probleme, te osobe pod ovom terapijom moraju striktno voditi računa o unosu vitamina K. Unosi vitamina K u ovom slučaju moraju biti svaki dan isti, jer u suprotnom povišen unos vitamina K bi mogao dovesti do zgrušavanja krvi i začepljenja vena, a nizak unos vitamina K bi moga dovesti do pretjeranog krvarenja.

Antibiotici

Terapije antibioticima bi mogle prilično da naruše balans vaše prirodne crijevne flore. Neke od bakterija proizvode količine vitamina K, a antibiotici bi mogli uništiti dobar dio tih bakterija. Stoga, postoji mogućnost manje proizvodnje vitamina K, te i manje apsorpcije potrebnih količina ovog nutrijenta tokom terapije antibioticima.

Sekvestranti žučne kiseline

Neke osobe uzimaju ove vrste lijekova kako bi snizili nivoe holesterola u krvi. Dugoročne terapije mogle bi prouzrokovati manjak vitamina K za potrebe organizma.

Orlistat

Orlistat je jedan od lijekova koji tretiraju probleme gojaznosti. Njegove terapije mogu uticati na smanjenje apsorpcije vitamina K.

Kako unositi određene količine vitamina K kroz zdravu i kvalitetnu ishranu

Potrebne količine vitamina K bi trebalo unositi kroz raznovrsan obrazac zdrave i kvalitetne ishrane, među kojima je uključen širok asortiman hrane bogate vitaminom K. U članku smo naveli primjere namirnica, čiji unos može osigurati dovoljne količine obe forme vitamina K.

Zdrava i raznovrsna ishrana, ne samo da obezbjeđuje potrebne nutrijente, u ovom slučaju vitamin K, nego i sve ostale nutrijente vitamina, minerala, vlakana, te ostalih energetskih makronutrijenata.

Nema potrebe oslanjati se na suplemente vitamina K da bi nadoknadili loše navike ishrane, štaviše to nije ni preporučivo. Suplemente trebaju koristiti samo osobe kojima je zbog određenog stanja stručno propisan viši unos vitamina K.

Reference:

Advertisement

Povezani članci