Ostali nazivi: -; latinski naziv: fragaria; engleski naziv: strawberry; njemački naziv: erdbeeren;
Jagode su plodovi niske grmovite biljke koja raste kao divlja biljka ali se i sistemski i ciljano uzgaja. Jagode pripadaju porodici ruža (Rosaceae), koje na dugačkoj peteljci imaju po tri nazupčena lista. Cvijet jagoda jeje bijele boje, a zreo plod je crvene boje.
Plod je dio koji se konzumira zreo i posebno je ukusan. Sve vrste krupnih jagoda danas koje kupujemo u trgovinama su nastale kultivacijom divljih šumskih jagoda.
Jagode se konzumiraju svježe, u džemovima, sokovima, sladoledima i voćnim jogurtima. Za duže čuvanje jagode sa zamrzavaju ili konzerviraju.
Najveći uzgajivači jagoda na svijetu su: SAD, Turska, Španija, Egipat, Meksiko, Rusija, Japan, Južna Koreja, Poljska i Njemačka.
Iako se pri preradi jagoda u današnje vrijeme koristi moderna mehanizacija, zanimljivo je istaći da se najbolje provklasne jagode za prodaju i dalje beru ručno.
Jagode - Detaljne nutritivne vrijednosti
| Nutrijent | Mjerna jedinica | Količina |
|---|---|---|
| Energetska vrijednost | kcal | 32 |
| Ukupno proteina | g | 0,67 |
| Ukupno ugljenih hidrata | g | 7,68 |
| Ukupno masti | g | 0,30 |
| – od toga: zasićene masne kiseline | g | 0,02 |
| Dijetalna vlakna | g | 2,00 |
| Holesterol | mg | 0,00 |
| Voda | g | 90,95 |
| Aminokiselina triptofan | g | 0,01 |
| Aminokiselina treonin | g | 0,02 |
| Aminokiselina izoleucin | g | 0,02 |
| Aminokiselina leucin | g | 0,03 |
| Aminokiselina lizin | g | 0,03 |
| Aminokiselina metionin | g | 0,00 |
| Aminokiselina cistin | g | 0,01 |
| Aminokiselina fenilalanin | g | 0,02 |
| Aminokiselina tirozin | g | 0,02 |
| Aminokiselina valin | g | 0,02 |
| Aminokiselina arginin | g | 0,03 |
| Aminokiselina histidin | g | 0,01 |
| Monosaharidi | g | 4,55 |
| Disaharidi | g | 0,12 |
| Polisaharidi | g | 0,04 |
| Mononezasićene masne kiseline | g | 0,04 |
| Polinezasićene masne kiseline | g | 0,16 |
| Vitamin A | IU | 12,00 |
| Tiamin | mg | 0,02 |
| Riboflavin | mg | 0,02 |
| Niacin | mg | 0,39 |
| Vitamin B6 | mg | 0,05 |
| Vitamin B12 | mcg | 0,00 |
| Folati | mcg | 24,00 |
| Pantotenska kiselina | mg | 0,13 |
| Vitamin C | mg | 58,80 |
| Vitamin D | IU | 0,00 |
| Vitamin E | IU | 0,29 |
| Vitamin K | mcg | 2,20 |
| Kalcij (Ca) | mg | 16,00 |
| Bakar (Cu) | mg | 0,05 |
| Željezo (Fe) | mg | 0,42 |
| Magnezij (Mg) | mg | 13,00 |
| Fosfor (P) | mg | 24,00 |
| Kalij (K) | mg | 153,00 |
| Natrijum (Na) | g | 0,001 |
| Cink (Zn) | mg | 0,14 |
| Mangan (Mn) | mg | 0,39 |
| Selen (Se) | mcg | 0,40 |
Kupovina i čuvanje
Osam cijelih jagoda ima više vitamina C od jedne narandže.
Jagode obično kupujemo svježe ili zamrznute. Svježe jagode su najbolje za jelo jer zamrzavanjem gube određena svojstva i ukus. Zamrznute jagode su dobre za upotrebu u gotovim jelima i slatkišima.
Svježe zrele jagode trebaju biti jarko crvene bez zelenih ili bijelih dijelova. Pojedini ljudi pak više vole zelenije jagode koje su kiselije te sa ciljem traže nedovoljno zrele jagode. Jagode brzo propadaju. Treba ih čuvati neočišćene u frižideru – tada mogu izdržati 2-3 dana. Očišćene jagode možemo zamrznuti i tada ih možemo čuvati do 6 mjeseci.
Jagode se često upotrebljavaju u džemovima i sokovima, međutim treba znati da se za proizvodnju istih upotrebljava ogromna količina šećera.
Uticaj na zdravlje
Jagode su bogate vitaminom C i vitaminom B9 (folnom kiselinom). Jagode su dobar izvor Kalijuma i Mangana.
Vitamin C je izuzetno dobar za jačanje imunosnog sistema i snažan je antioksidans. Samo 8 jagoda sadrži više vitamina C nego narandža. Vitamin B9 je važan u stvaranju krvi i učestvuje u metabolizmu aminokiselina. Nedostatak vitamin B9 izaziva malaksalost te anemiju.
