Persimon – kalorije i nutritivna vrijednost

Ostali nazivi: japanska jabuka, kineska jabuka, kaki jabuka, mekana jabuka; engleski naziv: kaki, persimmon; njemački naziv: kaki, kakipflaume; latinski naziv: diospyros kaki.

Persimon ili kaki jabuka je azijsko voće koje originalno potiče iz Kine. Iako je u Kini, uveliko poznat i konzumiran, za nas, je još uvijek pomalo neobično i egzotično voće.

Persimon je slatko jesenje voće. Sezona jeseni i početak zime čini se savršenom prilikom za kupovinu svježeg persimona.

Navešćemo njegove nutritivne prednosti i koliko persimon može biti koristan u našoj ishrani, a usput dodaćemo više i o izgledu i ukusu, jer je za mnoge persimon još nepoznanica.

Ukus i izgled

Persimon varira od sferičnog do ovalnog oblika, a boja mu se proteže od žuto-narandžaste do bogate jarko-narandžaste boje.

Persimon podsjeća na paradajz, ali i dalje se može primijetiti njegova egzotična razlika. Iznutra, meso voćke može imati malo sjemenki ili može biti bez njih.

Blockquote Persimon ima vrlo zanimljiv i dug period postojanja. Iz Kine je s vremenom prenesen u Japan, te se dugi niz godina u ove dvije zemlje kultivira i obožava. Po spisima smatra se da je persimon kultiviran najmanje 2000 godina. blockquote

Na vrhu voća ima list biljke, koja se ubira zajedno sa  plodom. Jedan prosječan persimon teži od 120 grama do 160 grama, te je jedna voćka sasvim dovoljna količina po obroku.

Ukus persimona je izuzetno sladak. Njegova tekstura je pomalo želatinasta, a ako ga presječete na pola, možete se jesti kašikom.

Vrste persimona

Postoje dvije vrste persimona, azijski i američki. Američki domoroci su vijekovima koristili američki persimon i ova klasa samoniklo uspijeva. Azijski (japanski) persimon je više komercijalan i u većini slučajeva možete ovu klasu vidjeti u prodaji. Kod ove klase, postoje dvije vrste persimona:

  • Hachyia: Persimon u obliku žira i astringentnog ukusa zbog visokog sadržaja tanina. Ovu klasu persimona je najbolje jesti prezrele. Prepoznaju se po bogatoj tamno-narandžastoj nijansi kože i tamno-žutom mesu voćke sa crnim prugama, te malo ili ništa sjemenki;
  • Fuyu: Ova klasa je u obliku paradajza, a ukusom je ne-astrigentna. Za razliku od hachyia ovaj persimon se može jesti i nedozreo. Koža je narandžaste boje, a meso voćke je svjetlo-narandžaste boje. Mogu doći sa malo sjemenki ili bez njih.

Persimoni se takođe dijele na astringentne i ne-astringentne. Astringentni persimoni su obično kiselkasti i potrebno ih je jesti kad su potpuno zreli kako bi se izbjeglo osjećaj suvoće u ustima, dok ne-astringentni persimoni mogu biti jestivi i kad su malo čvršći.

Kako se kod nas u prodaji u najvećem slučaju može naći samo japanski persimon, tako ćemo se u ovom članku fokusirati na njegov nutritivni profil.

Koliko kalorija ima persimon?

100 grama svježeg persimona ima 70 kalorija. Većinski dio energije dolazi iz ugljenih hidrata (18,6%).

Ima manje od 1 grama proteina (0,58%) i zanemarive količine masti (0,19%), što je slučaj kod većine vrsta voća. Preostalih 80,3% voća, čini voda.

Koliko masti ima persimon?

Masti persimona su  koncentrisane u tragovima. Kroz 100 grama persimona unosite 0,19 grama masti.

Koliko proteina ima persimon?

Persimon je siromašan proteinima. Porcija od 100 grama persimona sadrži manje od 1 grama proteina, tačnije 0,58 grama.

Koliko ugljenih hidrata ima persimon?

Na 100 grama persimona unosite 18,6 grama ugljenih hidrata. Većina ugljenih hidrata čine šećeri. Ukupno ima 12,50 grama, a čine ih uglavnom sukroza sa vrlo malo glukoze i fruktoze.

Persimon je bogatiji šećerom od poznatih, obilnije konzumiranih voćki, kao što su jabuka, kruška, narandža ili breskva.

Vlakna persimona

Dio ugljenih hidrata persimona čine i dijetalna vlakna. Na 100 grama voća unosite prosječno 3,6 grama vlakana.

Značajna je, specifično, veća koncentracija rastvorljivih vlakana za koje su studije pokazale da njihova konzumacija može imati pozitivan efekat na snižavanje krvnog pritiska i lošeg holesterola.

U poređenju sa ostalim voćkama persimon se klasifikuje voćem bogato vlaknima. Upoređujući sa običnom jabukom koja je poznata po svom „bogatom“ sastavu vlakana, persimon prevazilazi.

Koje vitamine sadrži persimon?

Porcijom od 100 grama svježeg persimona unosite mnoštvo vitamina. Količine vitamina zastupljene u persimonu su umjerene, te sa prosječno jednom voćkom možete svakako doprinijeti potrebama dnevnog unosa vitamina.

Najbitnije je spomenuti vitamin C, sa količinom od oko 8 mg, čime zadovoljavamo prosječno 9% naših dnevnih potreba.

Isto tako persimon je umjereno bogat vitaminom A. Na porciju od 100 grama unosite oko 81 mcg.  Današnji preporučeni dnevni unos vitamina A za muškarce je 3000 IU (900 mcg), te za žene 2330 IU (700 mcg).  Sa 100 grama persimona zadovoljavamo i oko 9% njegovih potreba.

Persimon sadrži i manje količine vitamina E, oko 0,73 mg na 100 grama voća. Ova količina zadovoljava prosječno 5% naših dnevnih potreba za ovim vitaminom.

Persimon u manjim količinama sadrži i niacin (vitamin B3), riboflavin (vitamin B2), vitamin B6, vitamin B9, holin i vitamin K. Svi navedeni vitamini zadovoljavaju do 2% potreba dnevnog unosa.

Svi vitamini u persimonu, zajedno sa vlaknima i drugim mikronutrijentima, čine persimon vrijednim dodatkom naše ishrane, te hrane naš organizam potrebnim nutrijentima.

Persimon (kaki, japanska jabuka, mekana jabuka), svježa - Detaljne nutritivne vrijednosti

NutrijentMjerna jedinicaKoličina
Energetska vrijednostkcal 70
Ukupno proteinag0,58
Ukupno ugljenih hidratag18,59
Ukupno mastig0,19
– od toga: zasićene masne kiselineg0,020
Dijetalna vlaknag3,6
Ukupno šećerag12,53
Holesterolmg0
Vodag80,32
Mononezasićene masne kiselineg0,037
Polinezasićene masne kiselineg0,043
Trans-mastig0,000
Vitamin Cmg7,5
Vitamin B1 (Tiamin)mg0,030
Vitamin B2 (Riboflavin)mg0,020
Vitamin B3 (Niacin)mg0,100
Vitamin B6 (Piridoksin)mg0,100
Vitamin B9 (Folati)mcg8
Vitamin B12 (Kobalamin)mcg0,00
Vitamin AIU1627
Vitamin DIU0
Vitamin Emg0,73
Vitamin Kmcg2,6
Kalcijum (Ca)mg8
Željezo (Fe)mg0,15
Magnezijum (Mg)mg9
Fosfor (P)mg17
Kalijum (K)mg161
Natrijum (Na)mg1
Cink (Zn)mg0,11
Bakar (Cu)mg0,113
Mangan (Mn)mg0,355
Selen (Se)mcg0,6
Vrijednosti navedene u tabeli odnose se na količinu od 100 grama namirnice.

Koje minerale sadrži persimon?

Porcija od 100 grama persimona doprinosi i sa određenim količinama minerala.

Persimon je bogat kalijumom, a siromašan je natrijumom. Koncentracija ova dva minerala u ovakvim odnosima su uvijek poželjni. Na 100 grama unosimo prosječno 161 mg kalijuma, čime zadovoljavamo oko 3% potreba dnevnog unosa.

Kalijum i natrijum čine ključne elektrolite u našem organizmu i bitno je održavati njihove optimalne nivoe. Poznato je da nizak unos kalijuma, a visok unos natrijuma izaziva povišen krvni pritisak, dok suprotno, visok unos kalijuma i nizak unos natrijuma snižavaju povišen krvni pritisak.

U manjim količinama unosimo i bakar, oko 0,08 mg čime zadovoljavamo 6% dnevnih potreba.

Persimon donekle zadovoljava i naše potrebe mangana. Količinom od 100 grama voća unosite prosječno 0,33 mg, što zadovoljava oko 8% naših dnevnih potreba.

Kroz istu količinu unosimo oko 9 mg magnezijuma, što zadovoljava oko 3% naših dnevnih potreba.

U manjim količinama je koncentrisani su i kalcijum, fosfor i željezo.

Iako persimon nije naročito bogat izvor minerala i dalje doprinosi sa svojim količinama našem ukupnim preporučenim potrebama dnevnog unosa, te doprinosi balansiranoj i zdravoj ishrani.

Organska jedinjenja

Kada sagledamo nutritivne profile raznih vrsta voća, izgledaju jednostavno, ali svaka vrsta ima koncentracije nekakvih organskih jedinjenja koja su jedinstvena u prirodi pa tako su i korisna za naš organizam. Persimon u ovom slučaju, ne izostaje po tom pitanju.

Kao prvo možemo navesti razna fenolna jedinjenja, kao što su katehini i flavonoidi, uključujući kvercetin i kempferol, koji djeluju kao antioksidansi. Ovi spojevi doprinose antioksidativnim svojstvima voća, ali tačne količine na 100 grama mogu varirati u zavisnosti od vrste i zrelosti voća.

Persimoni sadrže i tanine, posebno astringentne vrste kada su nezrele. Ti tanini opadaju kako voće sazrijeva. Tanini takođe imaju antioksidativna svojstva i pomažu u redukciji inflamacije u tijelu.

Vidljivo po jarkim bojama voća, persimon sadrži beta-karoten, organsko jedinjenje za koje kažemo da je prekursor vitamina A. Količina zavisi od zrelosti voća.

Uticaj na zdravlje

Persimon utiče pozitivno na vaše cjelokupno zdravlje, osiguravajući potrebne esencijalne nutrijente poput vitamina, minerala, antioksidansa i vlakana čime podržavate zdravlje srca, poboljšavate varenje i imuni sistem.

Persimon, kao i mnoge vrste voća, je niskokalorično čime možete bolje kontrolisati vašu tjelesnu težinu, a i dijetalna vlakna u voću dodatno doprinose i u kontroli apetita.

Mineralni i vitaminski status, kao i antioksidansi u voću svakako doprinose zdravlju kože, vitalnosti i zdravijem vidu.

Kupovina i čuvanje

Persimon je jesensko voće, dakle sezona persimona kreće se od septembra do polovine decembra.

Pri kupovini persimona obratite pažnju na izgled. Koža voća trebala bi da bude jarko narandžaste boje, glatka i bez vidljivih oštećenja. Voće bi na dodir trebalo da bude nježno mekano ali ne previše. Tamne mrlje ili vidljiva oštećenja pokazuju znakove truljenja.

Vrlo lako može dodatno dozreti ako se pohrani zajedno sa ostalim voćem, posebno one koje proizvode gas etilen, poznat po ubrzanom procesu zrenja.

Kako jesti persimon?

Zavisno od sorte persimon može biti astringentnog ili ne-astringentnog ukusa, a astringentan ukus pomalo može biti misterija za naše nepce.

Najlakše ga je opisati kao trpkog ili oštrog osjećaja ukusa koji u ustima izaziva trnce ili sušenje, što za neke osobe može biti veoma neugodan osjećaj.

Sorte koje nisu astringentnog ukusa mogu se jesti dok su još tvrde, ali astringentne sorte bi trebali pustiti da dostignu fazu potpunog zrenja.

Ako ste uzeli astringentan persimon koji nije još dostigao punu fazu zrelosti, stavite ga zajedno sa voćem kao što su jabuke ili banane, jer su poznati po proizvodnji gasa etilena koji ubrzava procese zrenja drugog voća sa kojima dolazi u kontakt.

Meso zrelog astringentnog persimona bi trebalo da bude vrlo mekane i želatinaste teksture. Možete ga presjeći napola i jednostavno jesti kašikom.

Osim zrelog, persimon se može jesti sušen ili termički obrađen. Sušen persimon možete upotrebljavati u raznim receptima kao što su keksi, domaće žitarice, energetske pločice i još mnogi drugi. Sušen persimon ima cjelokupno bogatiji nutritivni profil, zbog samog procesa sušenja.

Zaključak

Persimoni su izuzetno jesenje voćno zadovljstvo.

Imaju kvalitetan nutritivni profil i svakako mogu obogatiti vašu zdravu i balansiranu ishranu.

Osim što su divnog ukusa, doprinose i našem cjelokupnom zdravlju.

Reference:

Povezani članci