Hlor

Hlor je hemijski element sa simbolom Cl i atomskim brojem 17. Čist hlor je žuto zeleni gas teži od vazduha. Ima neprijatan i zagušljiv miris te je veoma otrovan. Uprkos tome ima veliki značaj za žive organizme i glavni je dio želučane kiseline koju kopnena bića koriste za varenje. Tijelo čovjeka od 75 kilograma ima oko 100 grama hlora. Hlor najčešće nalazimo u jedinjenjima, pa tako kuhinjska so je u stvari natrijum-hlorid (NaCl). Čist hlor je veoma rijetka pojava na planeti Zemlji.

Biološka funkcija

Izvori hlora u ishrani: so, morska so, paradajz, salata, celer, žitarice, masline, morska hrana, povrće

Glavna uloga hlora u organizmu je da tvori hlorovodoničnu kiselinu koja reguliše kiselost želuca na ph nivou 1 do 2. Hlorovodonična kiselina čini otprilike 0.5% tekućine u želudcu. Na formiranje želučane kiseline utiču još i jedinjenja kalijum-hlorid i natrijum-hlorid. Ovako dobijena kiselina ima glavnu ulogu u varenju na taj način što aktivira enzime za varenje. Hlor takođe zajedno sa natrijumom i vodom potpomaže distribuciju tekućina u tijelu i kreiranje osmotskog pritiska među ćelijama. Ima važnu ulogu pri održavanju kiselo-bazne ravnoteže, te potpomaže jetru u čišćenju otpadnih produkata organizma. Hlor se apsorbuje u tankom crijevu, a izbacuje iz tijela preko bubrega.

Nedostatak hlora

Zbog količine hlora u okolini, nedostatak hlora u organizmu prirodnim putem je veoma rijedak. Nedostatak može nastati uslijed bolesti koje izazivaju konstantne dijareje, povraćanja ili znojenja, što zauzvrat može dovesti do metaboličke alkaloze (tjelesne tekućine postanu alkalne). Metabolička alkaloza ispoljava sledeće simptome: slabost mišića, grčeve, nizak krvni pritisak, srčane aritmije, hipoventilaciju, i sniženje jonizovanog kalcijuma sa parestezijama i tetanijom. Stanje kada je nivo hlora u organizmu abnormalno niži od 97 mEq/L nazivamo hipohloridija.

Predoziranje hlorom

Kroz normalnu ishranu izuzetno je teško predozirati se hlorom. Čak šta više, svi unosimo hlora više nego što nam je potrebno. Previsok unos hlora uzrokuje zadržavanje vode u organizmu, visok krvni pritisak, a postoje istraživanja koja ukazuju da previsok unos hlora tokom dužeg vremena potpomaže nastanak raka i ateroskleroze. Stanje kada je nivo hlora u organizmu abnormalno viši od 107 mEq/L, nazivamo hiperhloridija.

Preporučeni unos hlora

U većini zemalja ne postoji preporuka od strane odgovornih medicinskih institucija koliko bi hlora prosječan čovjek trebao unijeti dnevno, međutim smatra se da je unos od 2.3 grama za odrasle po danu dovoljan.

Izvori hlora u hrani

Glavni izvor hlora u ishrani je so. Hlor nalazimo i u većini povrća, a posebno u paradajzu, salati, celeru te žitaricama. Masline i morski plodovi su takođe dobri izvori hlora.

Povezani članci