Kivi

Ostali nazivi: aktinidija; engleski naziv: kiwi, kiwifruit, chinese gooseberry; njemački naziv: kiwifrucht; latinski naziv: actinidia deliciosa.

U vrijeme kada je kivi stigao na naše prostore bio je vrlo neobičana voćka za naše pojmove, kako po izgledu, tako i po okusu. Kivi je izgledom okrugla, pomalo duguljasta i jajasta voćka. Neobična je njena tanka kora ili opna, smeđkaste boje, prekrivene mnoštvom zelenkastih i smeđih dlačica, pa se može reći da je i čupava. Meso kivija je jarko zelene boje sa crnim, sitnim sjemenkama u sredini, mekanim i gotovo neosjetljivim pri okusu. Za okus kivia može se reći da je slatko-kiselkast i „super sočan“, zahvaljujući brojnim mineralima, vitaminima i antioksidansima.
Da li će kivi biti više sladak ili pomalo kiseo, zavisi od vremena kada je ubran. Ako je dobro zreo onda je potpuno sladak i sočan. Kiselkasta nota se osjeti kada je voće nedozrelo, a kivi se obično ubira nedozreo, barem onaj komercijalni za prodaju širom svijeta. Meso, potpuno zrelog kivija je mekano i topivo u ustima.

Postoji jako puno sorti kivija. Među najpoznatijim i najprodavanijim komercijalnim sortama je „fuzzy kiwi“ (prev. maljavi kivi). To je najčešća sorta koja se može naći u prodaji na našim prostorima, pa nam je najčešće, samo taj i poznat. Poznata sorta „Kiwi berries“ (prev. kivi bobice) je takođe dosta komercijalna, ali slabije se može naći na našim prostorima. Samo ime govori da su veličine bobica, ali za razliku od prvih imaju tanku i glatku kožu. Okusom jako sliče jedna drugoj. „Golden kiwifruit“ (prev. zlatni kivi) je, još jedna dobijena ukrštena sorta. Razlikuje se od ostalih po svojoj zlatno glatkoj kori. Meso iznutra može da varira od žute do zelene boje. Okusom je dosta slađi za razliku od prve dve sorte. Ove navedene sorte su one najpoznatije i najprodavanije u svijetu.

Porijeklo i ime

Kivi je voće sa veoma interesantnom istorijom. Tu naravno utiče i njegov rast popularnosti što se ogleda kombinacijom njegovog iznimno dobrog i kvalitetnog nutritivnog sastava, sočnog okusa i svakako jedinstvenog izgleda. Istorija promjene imena ove voćke, takođe zaslađuje cijelu priču.

Kivi je voće poreklom iz Kine. Prvi rodovi ovog divnog voća otkriveni su u dolinama rijeke Jangce. U davna vremena, kivi je bio poznat samo stanovnicima Kine sa sjeverno-centralnog dijela i istočnog područja Kine. Kivi danas ima status njihovog nacionalnog voća. Postoji više zemalja, koji se mogu svrstati u najveće proizvođače kivija. Među prva dva najveća proizvođača su Italija i Novi Zeland. Kivi je početkom dvadesetog vijeka, tačnije 1904. godine prenešen na prostore Novog Zelanda i počeo se kultivirati na područjima oko grada Avondale 1924. godine, a prvi komercijalni plodovi počeli su pristizati 40-ih godina, dvadesetog vijeka. Tada je kivi nosio nekoliko kineskih, možda malo uvrnutih, čudnih imena. Obično su označavala tadašnje sorte, a nisu bila ni mnogo zgodna za promociju pri daljem eksportu. Tako su ga prozvali „Chinese gooseberries“, što bi u prevodu, doslovno značilo „Kineske naježene bobice“. Krajem 1959. godine voće „chinese gooseberries“ je dobilo modernije ime „kiwifruit“ ili jednostavno „kiwi“, po novozelanđanskoj nacionalnoj ptici, Kiwi, malenoj, smeđoj i dlakavoj, poput voća kivi. Odluka je donijeta kada su uzgajivači iz Novog Zelanda bili spremni da eksportuju kivi u Sjevernu Ameriku. Taj jednostavniji i puno moderniji termin je bio potreban kako bi se ostvario dobar uticaj na američko tržište, a onda i drugdje širom svijeta.

Nutritivna vrijednost

Naučnici kivi nazivaju supervoćem. Kivi je prepun vitamina, minerala, antioksidansa, vlakana i smatra se visoko vrijednom namirnicom. Kivi na 100 grama ima 61 kcal, od čega, ugljenih hidrata ima 14,66 grama, 1,14 grama proteina i 0,52 masti. Dijetalnih vlakana ima oko 3 grama na 100 grama težine, a djelimično nešto od toga iznosa nalazi se i u koži kivija. Mnoge studije su pokazale da su vlakna kivija veoma korisna u brojnim okolnostima. Istraživači su otkrili da brojne dijete koje se temelje na obilnom unosu dijetalnih vlakana, mogu prouzrokovati visoke nivoe holesterola, što u krajnjem slučaju može izazvati srčane bolesti ili srčani udar. U ovom slučaju kivi je vrlo dobar jer reguliše nivo krvnog šećera, posebno kod bolesnika dijabetesa. vlakna kivija su isto dobra jer odvajaju toksine iz crijeva, čime se umanjuje mogućnost od oboljevanja raka debelog crijeva.

Kivi je voćka pogodna jesti uz doručak ili kao ranu užinu, jer raspolaže sa izuzetnim količinama vitamina i minerala potrebnih organizmu, a za one koje regulišu težinu, šećeri ove voćke i ostali ugljeni hidrati se potroše kroz ostatak dana.

Od vitamina ima najveći udio vitamina C. Na 100 grama ima 93 mg vitamina C i zadovoljava 112% dnevne potrebe RDA. U usporedbi sa narandžom, kivi je opskrbljen sa većom količinom vitamina C, a narandža je ta, koja je inače poznata po bogatom izvoru ovog vitamina. Sadrži i vitamin K, na 100 grama ima oko 40 mikrograma. Ovo su dva najzastupljenija vitamina i kiviju. U manjim količinama ima vitamina E i beta-karotena. Od minerala pruža dosta kalijuma, ima ga više nego banana. Ima dosta kalcijuma i fosfora, te nešto manje magnezijuma.
U svijetu istraživanja fitonutrijenata, kivi je dao izvanredne rezultate. Dosadašnje studije dokazale su da fitonutrijenti kivija imaju protektivne uticaje na DNK jezgru ljudskih stanica od mogućih oksidativnih oštećenja. Jedan kivi ujutro ima iste pozitivne efekte kao aspirin. Kivi čini kožu baršunasto nježnom, reguliše lučenje masnoće, sužava proširene pore i usporava starenje.

Kivi, zeleni, svjež (sirov) - Detaljne nutritivne vrijednosti

Kupovina i čuvanje

Bilo da kivi kupujete na pijaci ili u prodavnici, trebali biste ga testirati. Plod kivija stavite između palca i kažiprsta i lagano pritisnite i ukoliko je blago mekan znači da je zreo i sladak, ali ukoliko je jako mekan, a koža naborana, oštećena ili sadrži tamne mrlje, nemojte ga kupovati, pošto takav kivi gubi sastojke koji su ljekoviti i blagotvorni. Kako veličina nije bitna, birajte ih po svom izboru ili po potrebi recepta. Kivi je obično dostupan u svako doba godine. Bolje je kupiti čak i čvrste nedozrele plodove pa ih ostaviti na sobnoj temperaturi tri do pet dana, jer kivi sazrijeva i stajanjem. Ipak, u tom slučaju, vodite računa da ga držite podalje od sunčeve svetlosti i toplote. Zreli kivi u frižideru može da potraje i dve do tri nedelje. Da bi postigli što veću iskoristivost antioksidanasa iz kivija, trebate ga jesti što zrelijeg.

Uticaj na zdravlje

Velika količina vitamina C koji kivi sadrži može da utiče na prevenciju srčanih oboljenja, infarkta i karcinoma. Kivi čuva arterije i srce, tako što smanjuje nivo triglicerida u krvi. Pomaže u održavanju normalnog nivoa šećera u krvi. Vlakna koja sadrži uklanjaju toksine iz debelog crijeva. Kivi takođe pomaže u održavanju ravnoteže između dobrih i loših bakterija u crevima. Preporučuje se kod zarastanja rana, održavanja zdravlja kostiju, apsorpcije gvožđa, kao i zdravlja zuba i desni. Poboljšava mišićnu aktivnost jer štiti mišiće od oksidativnog stresa. Kivi je odličan zaštitnik u borbi protiv oboljenja disajnih puteva, čak i kada je riječ o astmi. Posebno se preporučuje trudnicama zbog vitamina B i folne kiseline, koji pomažu razvoju fetusa. Istaživanja su pokazala da djeca koja često jedu kivi imaju i do 45 % manje šanse da obole od respiratornih bolesti. Veliki je pomoćnik onima koji se bore sa stresom jer sadrži veliku količinu serotonina.

Ipak, koliko god kivi bio zdrav, ne treba pretjerivati, jer ukoliko se previše konzumira može izazvati alergiju. Kao avokado i banane, tako i kivi sadrži jedinjenja koja su povezana sa sindromom alergije lateks-voće. Kratko obrazloženje: Oko 30-50% individua, koje su alergične na prirodnu lateks gumu, pokazale su visoku osjetljivost na proizvode biljne hrane, tačnije svježe konzumiranog voća. Slučaj alergije lateks gume i alergije biljne dobijene hrane je nazvan lateks-voće sindrom. Zbog toga, a i rizika od hipervitaminoze preporučljivo je konzumirati najviše 2-3 komada kivija dnevno.
Kivi, među malim brojem ovakvog voća, ima u sebi mjerljive količine oksalata. To su supstance, koje se prirodno nalaze u biljkama, životinjama i ljudskim bićima. Kada oksalati postanu previše koncentrisani u tijelu, onda se kristalizuju, te mogu da uzrokuju zdravstvene probleme. Iz tog razloga, osobe koje imaju problema sa bubrezma ili sa žuči, bi trebale izbjegavati jesti kivi.

Reference:

• United States Department of Agriculture
• Kiwifruit – Wikipedia, the free encyclopedia
• Kiwifruit – The World’s Healthiest Foods
• Zespri ® Kiwifruit – The finest kiwifruit comes from Zespri