Ostali nazivi: cunja, funja, gunja; engleski naziv: quince; njemački naziv: Quitte; latinski naziv: Cydonia oblonga.
Dunja je vrsta drveta, koje daje istoimene plodove. To je voće koje je vrlo često na našem području, ipak za razliku od ostalog voća rijetko se konzumira svježe. Najčešća upotreba im je u marmeladama i raznim džemovima. Od dunja se pravi poznato slatko, kao i poznata rakija dunjevača.
Dunja izgledom i oblikom najviše podsjeća na krušku, iako se vizuelna razlika između njih može odmah primjeti. Kada dozrije dobija bogatu žuto-zlatnu boju i vrlo je cijenjena zbog svog jedinstvenog i privlačnog mirisa. Iako, dunja ne pripada istoj sub-porodici krušaka i jabuka, sve zajedno pripadaju porodici Ruža, te su joj kruške i jabuke najbliži srodnici među voćem.
Ako ste ikada probali svježu dunju mogli ste se uvjeriti koliko su čvrste i žilave, te posjeduju umjeren ili više kiselkast okus. Iako, kada dozriju izgledaju sočno i mekano, te posjeduju fantastičan miris, zbog svoje čvrste teksture skoro ih je nemoguće konzumirati sirove. Da bi izvukli najviše iz njihovog okusa i mirisa dunje se konzumiraju kuvane ili termički omekšane i savršen su sastojak za mnoga jesenjska jela.
Samo stablo raste do 8 metara u visinu i 6 metra u širinu. Veoma je otporno i uspjeva u svim klimama i raznim zemljištima. Cvjeta tokom maja i juna, a cvjetovi bivaju bijelo-rozi velicine do 5 cm. Plodovi su slični izgledom jabukama i kruškama ali su znatno tvrđi i vrlo rijetko se konzumiraju svježi. Beru se od jeseni pa sve do januara.
Sam plod je siromašan kalorijama, mineralima i vitaminima, osim vitamina C.
Istorija i uzgoj
Dunja je potekla negdje sa područja današnje južno-zapadne Azije, Armenije, Turske, Gruzije i Irana. Odatle se proširila po cijelom svijetu. Najveći uzgajivači su Turska, Kina i Uzbekistan. Zanimljivo je, da je jedna zemlja regije u vrhu po uzgoju dunje, naime Srbija godišnje proizvede skoro 11 000 tona ovog voća.
Što se tiče uzgoja, uspjeva svuda. Ipak, najbolji rod daje u područjima sa suvim zrakom, toplim ljetima, te vlažnom tlu ali ipak ne močvarnom.
Postoji dosta sorti, a kod nas su najpoznatije Bereckova, Lekskovačka, Vranjska, Moravska, Iranska, Lusitanika, Smirna, Šampion i mnoge druge…
Razmnožava se iz sjemena, reznicama, izdancima, zagrtanjem i kalemljenjem.
Detaljne informacije o uslovima uzgoja dunja, možete pogledati ovdje.
Kalorijske i nutritivne vrijednosti
Dunje su siromašne kalorijama, mineralima i vitaminima, osim vitamina C. 100 grama dunja sadrži 57 kalorija. Kalorije dolaze iz 15 grama ugljenih hidrata, 0.1 grama masti i 0.4 grama proteina. 100 grama dunja sadrži i oko 2 grama vlakana.
Što se tiče vitamina bogate su samo vitaminom C kojeg na 100 grama imaju oko 15 mg (što je oko 18% dnevnih potreba našeg organizma za ovim vitaminom. Sadrže i druge vitamine, ali u drastično manjim količinama. Pa tako 100 grama dunje ima oko 0.02 mg vitamina B1 (2% dp), 0.03 mg vitamina B2 (3% dp), 0.2 mg vitamina B3 (1% dp), 0.081 vitamina B5 (2% dp), 0.05 mg vitamina B6 (3% dp) i 3 mikrograma vitamina B9 (1% dp).
Što se minerala tiče 100 grama dunja sadrži oko 11 mg kalcijuma (1% dp), 0.7 mg željeza (5% dp), 8 miligrama magnezijuma (2% dp), 17 mg fosfora (2% dp) i 197 mg kalijuma (4% dp).
Sjeme dunja je otrovno u većim količinama jer sadrži nitrile, od kojih procesom hidrolize i enzima u stomaku nastaje hidrogen cijanid. Izuzetno su bogate pektinom.
Dunja, svježa (sirova) - Detaljne nutritivne vrijednosti
| Nutrijent | Mjerna jedinica | Količina |
|---|---|---|
| Energetska vrijednost | kcal | 57 |
| Ukupno proteina | g | 0,40 |
| Ukupno ugljenih hidrata | g | 15,30 |
| Ukupno masti | g | 0,10 |
| – od toga: zasićene masne kiseline | g | 0,010 |
| Dijetalna vlakna | g | 1,9 |
| Holesterol | mg | 0 |
| Voda | g | 83,80 |
| Mononezasićene masne kiseline | g | 0,036 |
| Polinezasićene masne kiseline | g | 0,050 |
| Vitamin A | IU | 40 |
| Vitamin B1 (Tiamin) | mg | 0,020 |
| Vitamin B2 (Riboflavin) | mg | 0,030 |
| Vitamin B3 (Niacin) | mg | 0,200 |
| Vitamin B6 (Piridoksin) | mg | 0,040 |
| Vitamin B12 (Kobalamin) | mcg | 0 |
| Folati | mcg | 3 |
| Vitamin B5 (Pantotenska kiselina) | mg | 0,081 |
| Vitamin C | mg | 15 |
| Kalcijum (Ca) | mg | 11 |
| Željezo (Fe) | mg | 0,70 |
| Magnezijum (Mg) | mg | 8 |
| Fosfor (P) | mg | 17 |
| Kalijum (K) | mg | 197 |
| Natrijum (Na) | mg | 4 |
| Cink (Zn) | mg | 0,04 |
| Bakar (Cu) | mg | 0,130 |
| Selen (Se) | mcg | 0,6 |
Upotreba i čuvanje
Dunje se vrlo rijetko konzumiraju svježe. Iako postoje sorte koje su ukusne svježe, dunje kod nas se najčešće konzumiraju u raznim proizvodima. Sirove jedemo kad odstoje ili kada ih ubije prvi mraz.
Popularni proizvodi od dunja kod nas su: slatko od dunja, kompot od dunja, sir od dunja, marmelada od dunja, kobasice od dunja, sokovi od dunja (mogu biti kašasti i bistri), liker od dunja i poznato alkoholno piće od dunja – rakija dunjevača.
Često se dodaju narendane u pitu od jabuka, te u tom slučaju pita poprima njihov karakterističan miris i okus. Mogu se služiti i pečene sa mesom divljači ili mesom peradi.
Dunje se teško mogu naći za kupiti u super marketima, ali su česte u jeseni na lokalnim tržnicama. Ubrane dunje mogu dosta dugo stajati na suvom i hladnom mjestu (i do par mjeseci). Ako ih ostavite u korpi sa voćem, primjetićete da će cijeli prostor u kojem boravite poprimiti karakterističan i lijep miris dunja.
Uticaj na zdravlje
U narodnoj medicini, dunje važe za magično voće koje liječi razne bolesti. Za većinu navedenih tvrdnjih nema naučnih dokaza.
Ipak, poznato je da zbog sadržaja vlakana blagotvorno djeluju na crijeva, regulišu njihov rad i poboljšavaju probavu. Vitamin C u dunjama blagotvorno djeluje na gripu i prehladu, ipak termičkom obradom dunja većina vitamina C u njima propada.
Dunje ne treba konzumirati tokom bolesti pri kojima konzumirate lijekove koji se uzimaju oralnim putem. Naime dunje sadrže jednu vrstu biljnog lijepka, guste tvari koja umanjuje apsorpciju lijeka, te mogu umanjiti djelovanje lijeka.
Tvrdnje da dunje sprječavaju rak su nedokazane iako neki antioksidanti koji se nalaze u dunjama mogu zaista smanjiti količinu slobodnih radikala u organizmu.
Reference:
