Ostali nazivi: -; engleski naziv: banana; njemački naziv: banane; latinski naziv: musa sapienta, M. nana, M. paradisiaca.
Banana je višegodišnja biljka koja pripada porodici ljiljana i orhideja. Stablo joj može narasti preko 8 metara visine na čijem vrhu se nalaze veliki zeleni listovi. Između zelenih listova raste grana sa plodovima. Prije nego se plodovi formiraju na toj grani se stvara cvat žute boje. Na jednoj grani raste 30-90 plodova u obliku grozda.
Banane su kultivisane još prije 4000 godina kada se prvi puta spominju u Maleziji. Odatle su se do 15 stoljeća raširile po cijelom svijetu.
Najveći proizvođači banana su: Kostarika, Meksiko, Ekvador i Brazil.
Jedna banana u prosjeku ima oko 100 grama i dužine je oko 16 cm. Jede se sadržaj unutar kore, koji je bež boje dok je kora žuta. Zelene banane mogu biti gumenaste. Međutim nisu sve banane obavezno žute jer ima mnogo vrsta.
Od zrelih osušenih banana može se praviti i brašno. Prilikom proizvodnje brašna ostaje karakterističan ukus banane. Bananino brašno se koristi najčešće u prehrambenoj industriji.
Nije samo plod hranjiv. Od stabala, kore i samih listova banane proizvodi se hrana za stoku i životinje.
Zelenije banane su bogatije škrobom, dok su zrelije bogatije šećerom.
Banane - Detaljne nutritivne vrijednosti
| Nutrijent | Jedinica | Količina |
|---|---|---|
| Energetska vrijednost | kcal | 89 |
| Ukupno bjelančevina | g | 1,09 |
| Ukupno ugljenih hidrata | g | 22,84 |
| Ukupno masti | g | 0,33 |
| – od toga: zasićene masne kiseline | g | 0,11 |
| Dijetalna vlakna | g | 2,60 |
| Holesterol | mg | 0,00 |
| Voda | g | 74,91 |
| Aminokiselina triptofan | g | 0,01 |
| Aminokiselina treonin | g | 0,03 |
| Aminokiselina izoleucin | g | 0,03 |
| Aminokiselina leucin | g | 0,07 |
| Aminokiselina lizin | g | 0,05 |
| Aminokiselina metionin | g | 0,01 |
| Aminokiselina cistin | g | 0,01 |
| Aminokiselina fenilalanin | g | 0,05 |
| Aminokiselina tirozin | g | 0,01 |
| Aminokiselina valin | g | 0,05 |
| Aminokiselina arginin | g | 0,05 |
| Aminokiselina histidin | g | 0,08 |
| Monosaharidi | g | 9,83 |
| Disaharidi | g | 2,40 |
| Polisaharidi | g | 5,38 |
| Mononezasićene masne kiseline | g | 0,03 |
| Polinezasićene masne kiseline | g | 0,07 |
| Vitamin A | IU | 64,00 |
| Vitamin B1 (Tijamin) | mg | 0,03 |
| Vitamin B2 (Riboflavin) | mg | 0,07 |
| Vitamin B3 (Niacin) | mg | 0,67 |
| Vitamin B6 (Piridoksin) | mg | 0,37 |
| Vitamin B12 (Kobalamin) | mcg | 0,00 |
| Folati | mcg | 20,00 |
| Pantotenska kiselina | mg | 0,33 |
| Vitamin C | mg | 8,70 |
| Vitamin D | IU | 0,00 |
| Vitamin E | IU | 0,10 |
| Vitamin K | mcg | 0,50 |
| Kalcijum (Ca) | mg | 5,00 |
| Bakar (Cu) | mg | 0,08 |
| Željezo (Fe) | mg | 0,26 |
| Magnezijum (Mg) | mg | 27,00 |
| Fosfor (P) | mg | 22,00 |
| Kalijum (K) | mg | 358,00 |
| Natrijum (Na) | g | 0,001 |
| Cink (Zn) | mg | 0,15 |
| Mangan (Mn) | mg | 0,27 |
| Selen (Se) | mcg | 1,00 |
Kupovina i čuvanje
Banane se u svojoj postojbini beru dok su još zelene. Dok dođu do Evrope, plodovi stajanjem nadozriju. Ako kupite zelene banane možete ih ostaviti par dana na sobnoj temperaturi da bi poprimile karakterističnu žutu boju i uku. Ako duže stoje banane kreću propadati i tada dobiju karakterističnu tamnu boju.
Generalno dobre banane bi trebale biti čvrste, žute sa pomalo smeđih tačkica na kori ili zeleno-žute bez tamnih tačkica na kori.
Banane je najbolje čuvati u frižideru. Možete ih zamrznuti tako što ćete oguliti banane i izgnječiti ih u kašu zatim pakovati u posude ili plastične kese. Ako žečite da sačuvaju boju i u zamrzivaču, uz svako bananu možete nacijediti i par kapi limunovog soka. Jednom zamrznute banane možete čuvati par mjeseci.
Banane možete i sušiti pa čuvati osušene. Osušene banane su dostupne i za kupvinu kada se koriste kao grickalice ili dodatak žitaricama za doručak.
Uticaj na zdravlje
Banana su bogate kalijumom. Kalijum je veoma bitan mineral koji reguliše krvni pritiisak, reguliše rad srca, krvnih stanica te rad živaca i mišića. Istraživanja su pokazala da ishrana namirnicama koje su bogate kalijumom, magnezijumom i vlaknima izuzetno smanjuju mogućnost infarkta. Kako vrlo rijetko izazivaju alergije i veliki su izvor energije, izuzetno su pogodne za malu djecu i sportiste.
Zrele banane utiču blagotvorno i na rad želuca, te pomažu obnovi zaštitne sluzi u ovom organu. Poznata bakterija Helicobacteija Pylori ne podnosi spojeve koje nastaju varenjem banana. Banane su takođe odličan izvor pektina i topljivih vlakana te su zbog toga izuzetno dobre za regulaciju rada crijeva. Banane pomažu apsorbciji kalcija te su zbog toga izuzetno pogodne za ishranu oboljelih od osteoporoze.
