Badem

Ostali nazivi: bajam, mandula, mjendula, migdal, pitomi badem, slatki badem; engleski naziv: almond; njemački naziv: mandelbaum; latinski naziv Prunus amygdalus.

Badem je koštunjavo voće iz porodice ruža. Bademi, kao i većina ostalog koštunjavog voća su dobro poznata po svojim nutritivnim vrijednostima, ali i po kaloričnošću. Pozitivne karakteristike najviše se ogledaju u njihovim zdravim mastima. Zbog toga je, kada se govori o koštunjavom voću, preporučljivo konzumirati bilo koju vrstu, ali svakako u umjerenim količina. U fitnesu i svijetu zdrave ishrane badem, kao namirnica uvijek zauzima prvo mjesto među svim ostalim sličnim vrstama.

Plod badema rađa istoimena drvenasta biljka, porijeklom sa mediteranskih područja. Plod je koštunjav i izgledom pomalo duguljast, a tokom sazrijevanja obložen je debelom kožicom i još prilično tvrdom ljuskom. Badem se uzgaja najviše u primorskim i mediteranskim oblastima, a najveći proivođači su Sjedinjene Američke Države i Grčka. Postoji dosta sorti badema raspoređenih po odgovarajućim predjelima sa odgovarajućom klimom. Bez obzira na sorte badema i njihove različitosti, postoje dve osnove vrste ploda badema, a to su gorki i slatki badem. Gorki badem se izričito koristi u alternativoj medicini i u kozmetici, ali nikako u ishrani. Zbog visokog sadržaja amigdalina (amigdalozida) gorki badem je otrovan i nije jestiv, dok u slatkom bademu ovih sastojaka nema. Gorki badem sadrži manje masnoća i šećera, pa je zbog toga i dobio zasluženi naziv „gorki“ (okus podsjeća po cijanovodoničnoj kiselini).

Za razliku od gorkog badema, slatki badem nema u sebi heterozida amigdalozida. Slatki badem se koristi samo u ishrani, te ćemo se ograničiti na nutritivne vrijednosti i blagodati ove druge vrste.

Slatki badem je dio „zdravih grickalica“. Neizostavan je sastojak delikatesnih, luksuznih torti. Bez badema ne bi bilo ni slavnog bademovog nugata. Oduvijek je skupa namirnica, ali je toliko zdrava da vrijedi. Kada se govori o ishrani i zdravlju plod badema nije jedina dobra beneficija biljke badema. Od cvjetova biljke i ljuski iz kojih se dobija plod pravi se vrlo dobar čaj. Plod badema ima široku primjenu u ishrani. Od badema se dobija i bademovo mlijeko. Masnoće u bademu od kojih je devedeset posto nezasićenih omogućavaju ekstrakciju ulja badema, to se ulje najviše koriste u kozmetičke svrhe. Blagotvorno djelovanje bademovog ulja na kožu, kosu i lice je već poznato od davnina. Zbog svojih ljekovitih svojstava, što proizilazi iz samog sastava ploda, badem je vrlo bitan aspekt alternativne medicine. Grci su bili prvi od naroda koji su uvidjeli brojne blagodati badema, te su počeli sa njegovom kultivacijom.

100 grama badema sadrži 22 grama ugljenih hidrata, 22 grama proteina i 50 grama masti. Iz ovog možete da pretpostavite da mu je i kalorijska vrijednost veća u odnosu na mnoge druge namirnice. 100 grama badema ima 579 kalorija. Sadrži 12 grama dijetalnih vlakana, što je 49 % potrebne dnevne količine vlakana. Kako može ovako kalorična namirnica da bude toliko dobra, posebno za one koji žele da gube višak kilograma? Odgovor vam leži, upravo, u kvalitetnom nutritivnom profilu ovog voća, čime je badem izgradio svoj autoritet u svijetu nutricionizma.

Sjajan je izvor minerala, vitamina i aminokiselina. Vrlo dobar je izvor vitamina E, oko 26 mg na 100 grama, a to je oko 175% potrebne dnevne vrijednosti preporučene od strane RDA. Ima izuzetno dobre izvore kompleksa vitamina B, od kojih se najviše ističu riboflavin (vitamin B2), tiamin (vitmamin B1) i niacin (vitamin B3). Od minerala na 100 grama namirnice sadrži mangan, magnezijum, bakar, fosfor. U prosjeku, svakog ima da zadovoljava 50-100% dnevne vrijednosti preporuke RDA. Sadrži i određene količine cinka, željeza i kalcijuma.

Badem spada u proteinsku namirnicu jer na 100 grama ima 22 grama proteina, pa je u tom slučaju odlična grickalica za međuobrok, posebno za osobe koje baziraju svoju ishranu na proteinskom unosu. Adekvatan je izbor za vegaterijance, kojima zbog njihove selektivne ishrane uvijek nedostaju izvori proteina.

Monozasićene masti ili da kažemo „zdrave masti“ od kojih je na 100 grama badema zastupljeno oko 31 gram, su zaslužne za sve zdravstvene blagodati zaštite po pitanju mogućih kardiovaskularnih bolesti. Pet vodećih epidemioloških studija dokazale su koliko monozasićene masti utiču na smanjenje rizika od srčanih bolesti. Istaživanja su dokazala da konzumacijom badema u sklopu sa umjerenom i zdravom ishranom umanjuju ovaj rizik od 30%, pa čak i do 45%. Pomažu balansu holesterola, tako što umanjuju loš holesterol (LDL), a povećavaju dobar holesterol (HDL).

Badem - Detaljne nutritivne vrijednosti

NutrijentMjerna jedinicaKoličina
Vodag4,41
Energetska vrijednostkcal 579
Ukupno proteinag21,15
Ukupno ugljenih hidratag21,55
Ukupno mastig49,93
– od toga: zasićene masne kiselineg3,802
Dijetalna vlaknag12,5
Holesterolmg0
Šećer ukupnog4,35
Aminokiselina triptofang0,211
Aminokiselina treoning0,601
Aminokiselina izoleucing0,751
Aminokiselina leucing1,473
Aminokiselina lizing0,568
Aminokiselina metioning0,157
Aminokiselina cisting0,215
Aminokiselina fenilalaning1,132
Aminokiselina tirozing0,450
Aminokiselina valing0,855
Aminokiselina argining2,465
Aminokiselina histiding0,539
Aminokiselina alaning0,999
Asparaginska kiselinag2,639
Glutaminska kiselinag6,206
Aminokiselina glicing1,429
Aminokiselina proling0,969
Aminokiselina sering0,912
Mononezasićene masne kiselineg31,551
Polinezasićene masne kiselineg12,329
Vitamin AIU2
Vitamin B1 (Tiamin)mg0,205
Vitamin B2 (Riboflavin)mg1,138
Vitamin B3 (Niacin)mg3,618
Vitamin B6 (Piridoksin)mg0,137
Vitamin B12 (Kobalamin)mcg0
Folatimcg44
Vitamin B5 (Pantotenska kiselina)mg0,471
Vitamin Cmg0
Vitamin DIU0
Vitamin Emg25,63
Vitamin Kmcg0
Kalcijum (Ca)mg269
Bakar (Cu)mg1,031
Željezo (Fe)mg3,71
Magnezijum (Mg)mg270
Fosfor (P)mg481
Kalijum (K)mg733
Natrijum (Na)mg1
Cink (Zn)mg3,12
Mangan (Mn)mg2,179
Selen (Se)mcg4,1
Vrijednosti navedene u tabeli odnose se na količinu od 100 grama namirnice.

Bademi u borbi protiv viška kilograma

Bademi su veoma ukusni, a posebno su korisni onima koji se bore sa kilažom, jer iako sadrže dosta kalorija i masnoća, nisu opasni za kilograme. Naime, bademi daju dugotrajnu energiju i zbog toga i nekoliko sati nakon njih nema gladi. Najbolje bi bilo svaki kolač ili grickalicu zameniti sa nekoliko badema. Bademi se jedu i sirovi i pečeni, kao i dodati salatama i jelima. Izuzetno zdrava i ukusna namirnica takođe je i bademovo mlijeko. Od njih se pravi još i brašno, pasta i ulje. Bademe je najbolje jesti na prazan stomak kako bi se obezbedila bolja apsorpcija hranjivih sastojaka.

Preporučena dnevna doza svježih badema bila bi oko 20-30 grama (od 10-15 jezgri badema). Većina osoba koje pokušavaju da izgube na težini izbjegavaju bademe zbog njihove velike količine kaloričnosti i masnoća. Strah od dobijanja težine konzumacijom badema je neosnovan. Šta više, osobe koje konzumiraju badem barem dva puta nedjeljno imaju manje izglede za dobijanje viška kilograma od onih koji ga ne konzumiraju uopšte.

Istraživanja ispitana na određenoj količini prijavljenih ispitanika, gojaznih odraslih osoba, dokazala su da veći prosjek kojima je sugerisana bademom-obogaćena dijeta (dijeta sa bogatim proteinskim unosom, potrebnim vitaminima i mineralima sa visokim unosom monozasićenih masti, a izrazito malim unosima kompleksnih ugljenih hidrata) gubi višak kilograma brže i efektivnije od onih koji su bili na dijeti sa unosom kompleksnih ugljenih hidrata umijesto monozasićenih masti. Grupa ispitanika koja je bila na dijeti obogaćenoj bademima potrošili su 39% kalorija od unešenih masti, od kojih je 25% potrošeno iz izvora monozasićenih masti. Nasuprot tome, grupa koja je bila podređena unosu komplesnim ugljenim hidratima pokazala je da troši 18% kalorija od unešenih kalorija iz masti, od kojih je samo 5% potrošenih kalorija bilo iz izvora monozasićenih masti, a 53% od tih potrošenih kalorija je bilo iz izvora ugljenih hidrata. Obe grupe su unosile isti broj kalorija i proteina. Poslije 6 mjeseci prva grupa je imala puno bolje rezultate redukcije tjelesne težine od drugih, čak 56% bolje rezultate gubljenja tjelesnih masti od grupe sa dijetom kompleksnih ugljenih hidrata. Interesantna činjenica u ovom istraživanju jeste da su ispitanicima iz prve grupe kojima je utvrđen dijabetes tipa I, redukcije lijekova smanjenje na 96%, dok je druga grupa uspjela smanjiti konzumaciju lijekova za samo 50%.

Kupovina i čuvanje

Sezona ubiranja ploda badema je tokom septembra i oktobra. Bez obzira na njegovo sezonsko vrijeme, badem je dostupan u prodaji non-stop. Mogu se kupiti u gotovo svakoj prodavnici, pa čak i na trafici. U prodavnicama zdrave hrane moguće je kupiti zdrave grickalice koje su kombinacija nekoliko vrsta koštunjavog voća, pa osim badema sadrže i kikiriki, indijski orah i sušeno voće.
Ako pazite na vašu ishranu najbolje je konzumirati svjež badem, jer u prodaji se često može naći onaj prženi slani, sam ili kao mix sa drugim koštunjavim voćem. Pržen, zasoljen, zaslađen ima manju nutritivnu vrijednost u svakom pogledu. Ako vaš izbor preovladava za prženim, onda neka budu suvo prženi, a ne prženi u ulju.

Svježi badem zbog svoje koštunjave prirode je svakako lakše industrijama pakovati, transportovati i distribuirati širom svijeta. Ipak pri odabiru uvijek treba imati na umu da su to voća sa dosta masnoća pa su shodno tomu podložna kvarljivosti i užeglosti. Najbolji način da ih sačuvate svježim što duže jeste čuvati na nižim temperaturama, tamnim mjestima i manjoj izloženosti svjetla. U tom slučaju najbolji način čuvanja bi bio u frižideru. Otvoreno pakovanje badema ili svježi badem u rinfuzi najbolje je presuti u neku posudu sa poklopcem u kojoj se neće dolaziti u kontakt sa vazduhom, pošto nakon dužeg stajanja omekšaju i gube ukus.

Uticaj na zdravlje

Bademi se smatraju jednom od najzdravijih namirnica na svetu. Preporučuju se u slučaju poremećaja u radu disajnih organa, kašlja, srčanih oboljenja, impotencije, anemije i šećerne bolesti. Izvor su mnogih sastojaka koji su potrebni za pravilan rad mozga i nervnog sistema. Bademi utiču na regulisanje nivoa holesterola, kao i na jačanje i dobar rad srca, pošto sadrže monozasićene masti koje su jedne od najzdravijih masti za funkcionisanje organizma. Vitamin E iz badema smanjuje rizik od srčanih oboljenja, dok magnezijum u njima smanjuje mogućnost infarkta. Takođe, sastojci iz badema sprečavaju začepljenje arterija. Šačica badema kao užina može sprečiti razvoj kamenca u žuči. Bademi se takođe preporučuju deci u razvoju, kao bademova voda ujutro, umesto obične vode. Dovoljno je samo potopiti u vodu nekoliko badema, sa ili bez ljuske, preko noći. Ipak, bademi se u većim količinama ne preporučuju osobama koje imaju problema sa bubrezima, a takođe mogu smetati osobama koje su sklone alergijama jer spadaju u 8 najčešćih grupa hrane koje su alergeni.

Reference:

Povezani članci