Mlijeko kravlje

Ostali nazivi: -; engleski naziv: cow milk; njemački naziv: kuhmilch; latinski naziv: lac lactis.

Mlijeko je biološka tečnost bijele boje koja se dobija lučenjem mliječnih žlijezda sisara. Za mladunčad sisara, mlijeko služi kao prvobitni izvor hrane, dok nisu u mogućnosti da vare drugačiju hranu. Ljudi koriste mlijeko za ishranu otkad i samo čovječanstvo postoji. Različite vrste mlijeka dobijamo od različitih životinja, kao što su ovčije mlijeko, kravlje, kozje, konjsko, mlijeko kamile i još mnoge druge vrste.

Kravlje mlijeko se najviše koristi u ishrani ljudi. Zbog velike potrošnje i korištenja u ishrani, razvijen je čitav industrijski lanac i automatizovana proizvodnja. U industrijama, a i u kućnim domaćinstvima, preradom mlijeka proizvode se mliječni proizvodi ili mliječne prerađevine. Oni se obično dobijaju prirodnom fermentacijom mlijeka. Mliječni proizvodi su obično prozvodi koji u sebi imaju za glavni ili najveći udjel, mlijeko. U mliječne proizvode ubrajamo sir, jogurt, pavlaku, kajmak, kefir itd. Mlijeko je gradivni i vrlo važan sastojak mnogih jela, poslastica i pića.

Kravlje mlijeko u sebi sadrži gotovo sve energetske i gradivne materije potrebne za ljudski organizam. Ima veoma zadovoljavajući odnos proteina, masti i ugljenih hidrata. To je još jedan od razloga zašto se kravlje mlijeko najviše konzumira. Kravlje mlijeko u sebi ima manje šećera nego ostala mlijeka, ima više proteina i oko 3,5% do 6,5% masti, 4% do 8,5% hranljivih materija i oko 88% vode. Od svih proteina u mlijeku, glavni protein kazein je 80% prisutan, a ostalih 20% čine proteini surutke, a to su albumini i globulini. Kravlje mlijeko je veoma dobar izvor kalcijuma i fosfora. Čovjek kroz jednu šolju mlijeka na dan unosi oko 30% dnevnih potreba ovih minerala. Mlijeko je bogato vitaminima A i D, a pored njih sadži vitamine B-12, B2, i vitamina B5. Svi ovdje navedeni vitamini su od velike važnosti za nas jer imaju vrlo bitnu ulogu u regenerisanju u održavanju zdravlja ljudskog tijela.

Mlijeko kravlje - detaljne nutritivne vrijednosti

NutrijentMjerna jedinicaKoličina
Energetska vrijednostkcal60
Ukupno bjelančevinag3,22
Ukupno ugljenih hidratag4,52
Ukupno mastig3,25
– od toga: zasićene masne kiselineg1,87
Dijetalna vlaknag0,00
Holesterolmg10,00
Vodag88,32
Aminokiselina triptofang0,08
Aminokiselina treoning0,14
Aminokiselina izoleucing0,17
Aminokiselina leucing0,27
Aminokiselina lizing0,14
Aminokiselina metioning0,08
Aminokiselina cisting0,02
Aminokiselina fenilalaning0,15
Aminokiselina tirozing0,15
Aminokiselina valing0,19
Aminokiselina argining0,08
Aminokiselina histiding0,08
Monosaharidig0,00
Disaharidig5,26
Polisaharidig0,00
Mononezasićene masne kiselineg0,81
Polinezasićene masne kiselineg0,20
Vitamin AIU102,00
Vitamin B1 (Tijamin)mg0,04
Vitamin B2 (Riboflavin)mg0,18
Vitamin B3 (Nijacin)mg0,11
Vitamin B6 (Piridoksin)mg0,04
Vitamin B12 (Kobalamin)mcg0,44
Folatimcg5,00
Pantotenska kiselinamg0,36
Vitamin Cmg0,00
Vitamin DIU40,43
Vitamin EIU0,06
Vitamin Kmcg0,20
Kalcij (Ca)mg101,00
Bakar (Cu)mg0,02
Željezo (Fe)mg0,03
Magnezijum (Mg)mg10,00
Fosfor (P)mg84,00
Kalijum (K)mg133,00
Natrijum (Na)g0,043
Cink (Zn)mg0,38
Mangan (Mn)mg0,00
Selen (Se)mcg3,70

Kupovina i čuvanje

Mlijeko se danas može kupiti u bilo kojem supermarketu. Domaće kravlje mlijeko može se uzeti na farmama i domačinstvima koji uzgajaju krave pa prodaju mlijeko i prave razne mliječne proizvode, takođe za prodaju. Bilo pasterizovano ili domaće mlijeko, ono je lako kvarljivo, te pored svih dobrih svojstava može da ugrozi zdravlje potrošača. Zbog toga je potrebno poznavati osobine mlijeka i uslove čuvanja. Prilikom kupovanja mlijeka uvijek treba obratiti pažnju na datum proizvodnje i rok upotrebe. Otvoreno pasterizovano mlijeko iz tetrapaka ili pak svježe mlijeko čuvamo u frižideru na niskim temperaturama, maksimalno 2 do 3 dana. Na višim temperaturuama se može ukiseliti ili pokvariti u samo par sati. Dobro domaće mlijeko ima žućkasto bijelu boju i specifičnog je i prijatnog ukusa.

Uticaj na zdravlje

Kada se priča o mlijeku, postoje podijeljena mišljenja. Mnogi kritičari smatraju da postoje sastojci u mlijeku koji nisu baš podobni za organizam, pri tome misle na sastojcke koji nadjačavaju imunitet organizma. Najveći problem od svih je da oko 70% ljudi podnose laktozu u određenom obliku, pa ne mogu konzumirati mlijeko. Konzumacija mlijeka u tom slučaju izaziva grčeve, nadutost, vjetrove i dijareju. Na svu sreću, za ovakve potrošače postoje drugi alternativni izvori kalcijuma, te vitamina A i D. Skorašnja istraživanja pokazala su da mlijeko izaziva akne. Mnogi nutrocionisti, aktivisti za životinje, ukazuju da proteini iz mlijeka mogu da iskoriste kalcijum iz kostiju, te da su poželjniji proteini iz biljaka, jer smanjuju rizik osteoporoze. Ovakve tvrdnje nisu dokazane putem istraživanja.

Povezani članci