Ostali nazivi: -; engleski naziv: egg; njemački naziv: ei; latinski naziv: ovum.
Jaja spadaju u red vrlo cjenjenih namirnica, kako zbog hranljive tako i zbog zaštitne vrijednosti svojih sastojaka. Kao i u svakom jajetu, pa tako i u kokošijem nalaze se gotovo sve vaznije mineralne materije, a u žumancetu se nalaze vitamini A, D, B i E. Ljudski organizam vrlo dobro iskorištava te materije iz jajeta. U njihov sastav ulaze 10 esencijalnih aminokiselina koje su potrebne da bi ljudski organizam funkcionisao, a koje ne može sam sintetisati.
Jaja oduvijek predstavljaju simbol plodnosti. Mnogim kulturama ona su predstavljala i predmet vjerskog obožavanja. Istorija konzumiranja jaja duga je koliko i samo čovječanstvo. Zbog svoje izuzetne biološke vrijednosti, jaje se ubraja u namirnice visoke nutritivne vrijednosti. Ukusno pripremljeno, može da bude samostalan i kompletan obrok. Jaja se mogu pripremati na mnogo načina. Nekoliko njihovih recepata znaju pripremati i osobe koje za sebe kažu da neznaju kuvati.
Kokošije jaje čine ljuska 10%, bjelanjak 60% i Žumanjak 30%. Ljuska se sastoji, uglavnom, od kalcijum-karbonata (oko 90%), dok ostali dio čine druge organske materije i proteini. Bjelanjak predstavlja glavni izvor proteina i aminokiselina. Ugljeni hidrati postoje samo u malim tragovima. Sam bjelanjak ima mnogo manje kalorija nego žumanjak, te se smatra dijetalnim dijelom jajeta. U žumancetu se nalaze svi vitamini i kompletne količine masti i kolesterola. Žumanjak je dio bogat energijom.
Kokošije jaje - Detaljne nutritivne vrijednosti
| Nutrijent | Mjerna jedinica | Količina |
|---|---|---|
| Energetska vrijednost | kcal | 147 |
| Ukupno bjelančevina | g | 12,58 |
| Ukupno ugljenih hidrata | g | 0,77 |
| Ukupno masti | g | 9,94 |
| – od toga: zasićene masne kiseline | g | 3,10 |
| Dijetalna vlakna | g | 0,00 |
| Holesterol | mg | 423,00 |
| Voda | g | 75,84 |
| Aminokiselina triptofan | g | 0,00 |
| Aminokiselina treonin | g | 0,00 |
| Aminokiselina izoleucin | g | 0,00 |
| Aminokiselina leucin | g | 0,00 |
| Aminokiselina lizin | g | 0,00 |
| Aminokiselina metionin | g | 0,00 |
| Aminokiselina cistin | g | 0,00 |
| Aminokiselina fenilalanin | g | 0,00 |
| Aminokiselina tirozin | g | 0,00 |
| Aminokiselina valin | g | 0,00 |
| Aminokiselina arginin | g | 0,00 |
| Aminokiselina histidin | g | 0,00 |
| Monosaharidi | g | 0,43 |
| Disaharidi | g | 0,33 |
| Polisaharidi | g | 0,00 |
| Mononezasićene masne kiseline | g | 3,81 |
| Polinezasićene masne kiseline | g | 1,36 |
| Vitamin A | IU | 487,00 |
| Vitamin B1 (Tijamin) | mg | 0,07 |
| Vitamin B2 (Riboflavin) | mg | 0,48 |
| Vitamin B3 (Nijacin) | mg | 0,07 |
| Vitamin B6 | mg | 0,14 |
| Vitamin B12 | mcg | 1,29 |
| Folati | mcg | 47,00 |
| Pantotenska kiselina | mg | 1,44 |
| Vitamin C | mg | 0,00 |
| Vitamin D | IU | 34,55 |
| Vitamin E | IU | 0,97 |
| Vitamin K | mcg | 0,30 |
| Kalcijum (Ca) | mg | 53,00 |
| Bakar (Cu) | mg | 0,10 |
| Željezo (Fe) | mg | 1,83 |
| Magnezijum (Mg) | mg | 12,00 |
| Fosfor (P) | mg | 191,00 |
| Kalijum (K) | mg | 134,00 |
| Natrijum (Na) | g | 0,140 |
| Cink (Zn) | mg | 1,11 |
| Mangan (Mn) | mg | 0,04 |
| Selen (Se) | mcg | 31,70 |
Kupovina i čuvanje
Danas se svježa jaja mogu kupiti u svakom supermarketu. Njihova kvaliteta je klasifikovana (obično postoje I i II klasa) u zavisnosti od težine. Za čuvanje jaja treba obezbjediti nisku temperaturu i čistoću. U većim domaćinstvima se, u tu svrhu koriste frižideri, dok u nekim se koriste ostave i podrumi. Najbolje je da se svako jaje zamota ili da se drži u kartonskom držaču. Čuvanjem u frižideru mogu održati svoj kvalitet i do 4 nedjelje jer im je idealna temperatura čuvanja oko 4 stepena, a vlažnost oko 70-80 odsto.
Uticaj na zdravlje
Kao dobar izvor kolina, konzumiranje jaja utiče na zdravlje moždanih funkcija. Prema rezultatima raznih istraživanja, jaja imaju dobar izvor luteina i zeaksantina što pospješuje zdravlje očiju. Samim tim što sadrže vitamine kao što su biotin učestvuju u održavanju zdravlja kose, noktiju i kože. Vrlo su lako probavljiva jer se nakon konzumacije brzo razgrađuju u želudcu. Studije su dokazale da su jaja podložna i osjetljiva na bakteriju salmonele (bakterija koja uzrokuje trovanje hranom) pa je zato veoma bitna termička obrada kojom se bakterija potpuno uništava. Zato se ne preporučuje trudnicama, starijim osobama kao i svim osobama sa nedostatkom imuniteta konzumacija sirovih ili lagano kuhanih jaja.
Kako žumance jajeta sadrži masti i holesterol treba paziti na količinu unešenih jaja. Studije pokazuju da unos 1-2 jajeta dnevno ne uzrokuje zdravstvene probleme, no prilikom unosa veće količine jaja u organizam preporučuje se odstranjivanje žumanceta. Veliki unos cijelih jaja, dugoročno, može uzrokovati probleme sa srcem te dijabetes.
