Klementine

Klementina kalorije

Mjerna količina: 100 grama

Kalorija po mjernoj količini
Kalorije: 47 Kalorije iz masti: 1.35
% preporučene dnevne vrijednosti*
Masti ukupno 0.15g 0%
Zasićene masti 0.00g 0%
Transmasti 0.00g
Holesterol 0.00mg 0%
Natrijum 1mg 0%
Ugljeni hidrati 12.02g 4%
Vlakna 1.7g 7%
Šećeri 9.18g
Proteini 0.85g 2%

*Postotak preporučenog dnevnog unosa je baziran na dijeti od 2000 kalorija. Vaše dnevne potrebe mogu biti veće ili manje zavisno od vaših kalorijskih potreba.

Ostali nazivi: -; engleski naziv: clementine; njemački naziv: clementine; latinski naziv: citrus x clementina; indijski naziv: cantra.

Zimsko doba je vrijeme kada se citrusno voće najviše konzumira. Na našim prostoirma u to vrijeme, jedno od čestih u prodaji su klementine. Nisu puno drugačije od mandarina kada se govori o njihovom izgledu, ali i cijeni.

Zašto ih upoređujemo sa mandarinama? Koliko ste mogli da vidite sličnost između mandarina i klementina je velika, ponekad je čak teško razlikovati koja je od njih. Klementina je, ustvari, hibrid narandže i mandarine, pa odatle dolaze sličnosti u boji i izgledu. Razlike su male, ali postoje, te se najviše primjećuju po okusu i mirisu. Klemenetine su po veličini malo manje od mandarina najčešće kada se uzmu u obzir komercijalne vrste, te imaju glađu i sjajniju koru od mandarine. Za razliku od narandže, klementina se lako ljušti, a plod je intenzivno narandžaste boje sa 7-14 sočnih i slatkih djelova. Klementine koje se uzgajaju u komercijalne svrhe najčešće budu bez koštica, mada se mogu naći i sa njima. Ima još par razlika u odnosu na mandarine a to su manja otpornost na hladnoću i slađi plodovi. Kada smo kod ukusa ovog voća, klementina nema tu dozu citrusa kao i mandarina ili narandža, pa su zbog toga slađe, ali pored slatkoće imaju i određenu nijansu oporosti i gorčine.

Klementina je svrstana u rod Citrusnog voća i pripada porodici Rutvica. Raste na području Mediterana, Južne Afrike i Severne Amerike. Sazreva oko decembra. Na našim prostorima su postale popularne 80-ih godina prošlog veka. Mnogi klementinu ne izdvajaju kao samostalnu vrstu pa je u Nemačkoj i Japanu zovu mandarina, a ponekad i alžirska tangerina. Tangerina i klementina su jako slične, samo što je tangerina kiselija i ima koštice.

Istorija i porijeklo

Postoji više verzija o porijeklu klementine. Prema prvoj, klementinu je dobio pop Klement Rodier slučajnom hibridizacijom u svome sirotištu u Miserginu, u Alžiru. Prema drugoj verziji, klementinu je sasvim svesno izveo sveštenik Pjer Klement oko 1900. godine kada je vodio poljoprivrednu školu u Oranu u Alžiru. Nije do kraja jasno po kojem od dva Klementa je klementina dobila svoje ime, ali ga je dobila 1902. godine nedugo nakon otkrića voća. Prema drugim teorijama, klementina je porijeklom iz Kine već mnogo vremena odranije. Izvori da su nastali na prostorima Kine nisu još u potpunosti pobijeni zbog sličnosti klementina sa mandarinama. Njihova sorta mandarina koja se uvelike uzgaja u kineskim pokrajinama je toliko slična klementinama da je teško dokazati različitosti te dve sorte.

Nutritivna vrijednost

100 grama klementine ima 47 kalorija. Idealno je voće za dodatak energije našem organizmu, jer ima oko 9 grama šećera na 100 grama voća. Svakako treba pomenuti, kada se radi o šećerima u voću, da to nisu isti šećeri kao kuhinjski ili oni vještački dodani u hranu i namirnice. Čak i osobe koje skidaju višak kilograma mogu konzumirati voće bez obzira na udjel šećera, jer umjereno konzumiranje između ili tokom obroka ne može nikako naštetiti. U prilog konzumaciji voća idu i veliki postotci vode koje sadržava, te vitamini, menarali, fitonutrijenti, antioksidanski i količina vlakana koje obezbjeđujemo unosom raznolikog voća i povrća. Klementina ima oko 85% vode što je savršeno za hidratizaciju tijela, a vitamini i minerali se brzo apsorbuju. Dobar je izvor vitamina C i kompleksa vitamina B. Klementina je odličan izvor minerala od kojih se ističu kalijum, magnezijum i kalcijum. 100 grama klementine ima oko 2 grama vlakana što zadovoljava oko 8 – 10% potrebnog dnevnog unosa vlakana.

Klementina - Detaljne nutritivne vrijednosti

NutrijentMjerna jedinicaKoličina
Energetska vrijednostkcal 47
Ukupno proteinag0,85
Ukupno ugljenih hidratag12,02
Ukupno mastig0,15
– od toga: zasićene masne kiselineg0,00
Dijetalna vlaknag1,7
Holesterolmg0,00
Vodag86,58
Ukupno šećerag9,18
Vitamin AIU0,00
Vitamin B1 (Tiamin)mg0,086
Vitamin B2 (Riboflavin)mg0,030
Vitamin B3 (Niacin)mg0,636
Vitamin B6 (Piridoksin)mg0,075
Vitamin B12 (Kobalamin)mcg0,00
Folatimcg24
Vitamin B5 (Pantotenska kiselina)mg0,151
Vitamin Cmg48,8
Vitamin DIU0,00
Vitamin Emg0,20
Vitamin Kmcg0,00
Kalcijum (Ca)mg30
Bakar (Cu)mg0,043
Željezo (Fe)mg0,14
Magnezijum (Mg)mg10
Fosfor (P)mg21
Kalijum (K)mg177
Natrijum (Na)mg1
Cink (Zn)mg0,06
Mangan (Mn)mg0,023
Selen (Se)mcg0,1
Vrijednosti navedene u tabeli odnose se na količinu od 100 grama namirnice.


Uticaj na zdravlje

Pored toga što su ukusne, klementine pozitivno utiču na zdravlje. Preporučuje se ljudima koji žele da sačuvaju zube jer je bogata kalijumom. Kalijum sprečava nastanak upalnih procesa u ustima.Jedna klementina zadovoljava polovinu dnevnih potreba vitamina C, koji sprečava infekcije respiratornog sistema i pojavu prehlade.

Sadrži kolin i vitamin B koji pomažu u zdravom funkcionisanju jetre. Nezdrava hrana, alkohol, brz tempo života svakodnevno narušavaju zdravlje jetre, pa je ovo voće dobra preventiva. Sadrži i folnu kiselinu koja je važna za normalno funkcionisanje mozga.

Miris klementina utiče tako da naše telo oslobađa serotonin (hormon sreće), što na nas deluje umirujuće, poboljšava san i ublažava stres. Korisne su i za tinejdžere ako povremeno nanose sok od mandarina na lice. Tako mogu uništiti bakterije i procese koje izazivaju bubuljice. Uz to, vitamin C stimuliše proizvodnju kolagena, što je svakako više nego dobro za kožu.

Kupovina i čuvanje

Pri kupovini klementina, trebalo bi izabrati  one ujednačene boje, sjajne kore bez većih oštećenja. Trebale bi biti mekane na dodir. Ne previše mekane, a ni tvrde, tek onoliko da bi se na lagani stisak u rukama osjetila sočnost unutrašnjeg mesa. Ako se čuvaju na sobnoj temperaturi mogu da izdrže 2 do 3 dana, dok u frižideru mogu potrajati i znatno duže. U svakom slučaju klementine je najbolje jesti što svježije zbog svojih mikronutrijenata, pa je preporučljivo kupovati češće, samo manje količine. Najčešće su dostupne u supermarketima i zelenim pijacama, a zimsko razdoblje je njihovo pravo sezonsko vrijeme.

Reference:

Povezani članci

Uslovi kopiranja i preuzimanja ovog članka

Creative Commons License
Tekst / članak na ovoj stranici je izdan pod Creative Commons Attribution 4.0 međunarodnom licencom.

Sadržaj ovog članka je vlasništvo sajta TablicaKalorija.com i njenih autora, ukoliko to nije drugačije navedeno u samom članku iznad.

Članak smijete iskopirati i koristiti na drugom sajtu pod uslovom da linkujete izvor tj ovu stranicu. Svako kopiranje i korištenje materijala sa ove stranice bez navođenja izvora linkom, smatra se kršenjem autorskih prava i podleže zakonskim sankcijama.

Članak smijete koristiti i u komercijalne svrhe pod gore navedenim uslovima.

Fotografije u ovom članku su vlasništvo trećih lica. Nutritivne vrijednosti u ovom članku su javno vlasništvo i smijete ih preuzeti bez navođenja izvora.

Comments are closed.

100 queries in 0,980 seconds.