Breskva

Breskva kalorije

Mjerna količina: 100

Kalorija po mjernoj količini
Kalorije: 39 Kalorije iz masti: 2.25
% preporučene dnevne vrijednosti*
Masti ukupno 0.25g 0%
Zasićene masti 0.02g 0%
Transmasti 0g
Holesterol 0mg 0%
Natrijum 0mg 0%
Ugljeni hidrati 9.54g 3%
Vlakna 1.5g 6%
Šećeri 8.38g
Proteini 0.91g 2%

*Postotak preporučenog dnevnog unosa je baziran na dijeti od 2000 kalorija. Vaše dnevne potrebe mogu biti veće ili manje zavisno od vaših kalorijskih potreba.

Ostali nazivi: -; engleski naziv: peach; njemački naziv: pfirsich; latinski naziv: prunus persica.

Breskva je okruglo crvenkasto-žuto voće, veoma sočno i ukusno. U sredini ima sjemenku ili košpicu, a oko sjemenke je formiran plod ili njeno meso koje se jede. Plod obrazuje tanka, takođe jestiva, korica koje ima male dlačice, veoma gusto raspoređene i teško vidljive golim okom. Plod (jestivi dio) može biti blijedo žute ili više žućkaste, pa čak ponekad i narandžaste boje, a u sredini pri košpici više crvene boje. Boja ploda zavisi od sorte i klime gdje se uzgaja, a samim tim i ukus od kiselkasto-slatkog do veoma slatkog. Kao namirnica, su veoma popularne jer pružaju mnogo kvalitetnih nutrijenata i imaju malo kalorija, a nemaju masnoće u sebi.

Plod breskve raste na istoimenim listopadnim stablima. Stablo breskve pripada rodu prunus, a prunus (prunoideae) pripada redu ruža (rosaceae). Breskva je, takođe uvrštena u podred amygdalus zajedno sa bademom, kajsijama višnjama, šljivama i drugim koštunjavim voćem, reda prunusa, tako da se breskve, takođe, ubrajaju u koštunjavo voće. Stablo breskve raste u visinu od 4-10 metara. Plantažna stabla su visoka od 3-4 metra jer se redovno šišaju i podsjecaju, da ne bi rasla iznad te visine. Listovi su im kopljastog oblika dužine od 7-15 cm i širine od 2-3 sm. U rano proljeće prije listanja, ono cvjeta. Cvjetovi su ružičaste, a ponekad i bijele boje i imaju po pet latica, te rastu pojedinačno i grupno. Stabla breskve ne podnose hladnoće niže od -23 celzijusova stepena, a ne podnose ni blaže zime, jer im je potrebna zimska pauza da bi se obnovile. Breskvama odgovara više tipova tla, ali najviše vole isušena i pješčana tla. Bez obzira na tlo, vrlo dobro reaguju na vještačka gnojila, što im pospješuje rast i razvoj. Stabla imaju kratak vijek od 8-10 godina, mada mogu da žive i do 25 godina, pa čak i daju veću količinu plodova. Obično se stabla obrezuju jednom godišnje, da bi se krošnje više razvijale u širinu nego u visinu. Time cvjetovi dobijaju što više sunčeve energije i samim tim se povećava mogućnost veće količine uroda tokom godine.

Breskve se obično dijele na one koje se lako odvajaju od koštica (kalanke), koje se teško odvajaju od koštica (durancije) i nektarine. Nektarine i breskve su potpuno isti tip voća, osim što nektarine imaju glatku kožu, za razliku od breskvi. Iako su ove dve voćke istog tipa, komercijalno se razdvajaju kao dve različite voćke.

Oko 100g breskve sadrži samo četrdeset kalorija i desetak grama ugljenih hidrata. Ona je izvrsna namirnica za osobe koje žele da smršaju. Jedna breskva ima oko 90% vode, nema masnoća, nosi vitamine C, A, E, K, B3 i minerale kalijuma, fosfora, bakra, željeza, mangana, pa čak i selena, što je vrlo rijetko za sve voće i povrće. Jedna breskva srednje veličine sadrži oko 8% dnevnih potreba vitamina C. Za jednu ovakvu dijetalnu namirnicu obiluje solidnom količinom vitamina A, beta karotenom koji se, po potrebi pretvara u vitamin A (retinol), ako je dnevna potreba za beta karotenom u organizmu zadovoljena, ili u trećem slučaju jednostavno postaje antioksidans, moćan protivnik u borbi protiv slobodnih radikala. Vrlo je važno shvatiti ovaj odnos između antioksidanasa i slobodnih radikala (oksidanasa), jer svi antioskidansi koje unosimo dnevno nas štite od oštećenja molekula stanica našeg cjelokupnog organizma, koje izazivaju slobodni radikali. Slobodni radikali utiču na mnoga kardiovaskularna oboljenja, degenerativna oboljenja i uništavaju zdrave ćelije što ubrzava starenje organizma. Stvaranje slobodnih radikala u tijelu je normalno, odnosno, neminovno je i dešava se svakodnevno u metaboličkim procesima u kojima učestvuje kiseonik. Ljudski organizam je sam stvorio antioksidativni zaštitni sistem i taj odnos predstavlja balans između oksidansa i antioksidansa. Još dva glavna antioksidansa u breskvama su fenoli i karotenoidi. Fenoli nastaju u hrani biljnog porijekla, dakle u voću i povrću. Koža breskve sadrži fenole, čak i do dva puta više nego samo meso breskve, pa je zato vrlo dobro konzumirati breskvu zajedno za kožom. Od karotenoida ima već spomenuti beta karoten i beta-kriptoksantin, lutein i zeaksantin. Breskve imaju i prehrambena vlakna, od 6% do 9% ovisno o težini jedne voćke, a najveća količina vlakana se upravo nalaze u njenoj koži. To uveliko olakšava i ubrzava metabolizam, a pošto imaju dosta vode, njihova konzumacija doslovno čisti organizam, te omogućava lakšu i bržu probavu.

Istorija breskvi je veoma duga. Počele su se uzgajati pre više od 4000 god. Genetska istraživanja su dovela do koncenzusa da je breskva potekla iz Kine, iako se dugo vremena vjerovalo da su porijeklom iz Persije (današnji Iran). U Kini su stabla breskvi kultivisana još od 2000 god. p.n.e. Postoje stari zapisi u kojima se spominje uzgajanje breskvi još u desetom vijeku p.n.e. te, da su bile favorizovani plod među kraljevima i carevima. Iz Kine se još u vrijeme antike, breskva proširila preko Persije na mediteranske zemlje, pa dalje širom ostatka Evrope. S botaničke strane naučno ime breskve „persica“ je upravo nastalo zbog vjerovanja da je breskva porijeklom potekla iz tadašnje Persije. Dugo vremena plod breskve se nazivao persijskom jabukom. Tek u šesnaestom vijeku, putem španskih istraživača breskva je donijeta u Ameriku. Tokom šesnaetog i sedamnaestog vijeka postala je popularna u Engleskoj i Francuskoj, ali kao izuzetno vrijedna i cjenjena poslastica, koja je bila dostupna samo višem plemstvu. Sve do devetnaestog vijeka kultivisanje breskvi se svodilo na male vrtove, na plemskim posjedima, a tek od devetnaestog vijeka krenule su se plantažno uzgajati u SAD-u. Prvi uzgoji su bili lošije kvalite. Tek u dvadesetom vijeku plantažno uzgajanje je postiglo veliki napredak u proizvodnji puno kvalitetnijih sorti breskvi.

Bresvka - detaljne nutritivne vrijednosti

NutrijentMjerna jedinicaKoličina
Energetska vrijednostkcal39
Ukupno proteinag0,91
Ukupno ugljenih hidratag9,54
Ukupno mastig0,25
– od toga: zasićene masne kiselineg0,02
Dijetalna vlaknag1,50
Holesterolmg0,00
Vodag88,87
Aminokiselina triptofang0,01
Aminokiselina treoning0,02
Aminokiselina izoleucing0,02
Aminokiselina leucing0,03
Aminokiselina lizing0,30
Aminokiselina metioning0,10
Aminokiselina cisting0,01
Aminokiselina fenilalaning0,02
Aminokiselina tirozing0,01
Aminokiselina valing0,02
Aminokiselina argining0,02
Aminokiselina histiding0,01
Monosaharidig3,54
Disaharidig4,84
Polisaharidig0,00
Mononezasićene masne kiselineg0,07
Polinezasićene masne kiselineg0,09
Vitamin A IU326,00
Vitamin B1 (Tijamin)mg0,02
Vitamin B2 (Riboflavin)mg0,03
Vitamin B3 (Nijacin)mg0,81
Vitamin B6 (Piridoksin)mg0,03
Vitamin B12 (Kobalamin)mcg0,00
Folatimcg4,00
Vitamin B5 (Pantotenska kiselina)mg0,15
Vitamin Cmg6,60
Vitamin DIU0,00
Vitamin EIU0,73
Vitamin Kmcg2,60
Kalcijum (Ca)mg6,00
Bakar (Cu)mg0,07
Željezo (Fe)mg0,25
Magnezijum (Mg)mg9,00
Fosfor (P)mg20,00
Kalijum (K)mg190,00
Natrijum (Na)g0,000
Cink (Zn)mg0,17
Mangan (Mn)mg0,06
Selen (Se)mcg0,10

Kupovina i čuvanje

Breskve je najbolje jesti svježe. Sezona ovog voća traje od početka juna do kraja septembra. Mogu se korisiti u ishrani i u vidu sokova od breskve, od kojih su najbolji oni bez ikakvih aditiva i šećera, zatim kompoti, džemovi, marmelade, slatko od breskve. U prodaji se mogu naći sušene breskve koje su, takođe, jako zdrave za ishranu i dostupne su tokom cijele godine. Breskve mogu zreti i nakon branja, pa ako ste kupili već zrelije ne preporučuje se čuvati ih u frižideru više od dva dana. Ako ih kupite koje nisu još dozrele mogu izdržati i oko 10-15 dana. Bitno je napomenuti da breskvama koje naknadno zriju ne povećava se nivo šećera.

Uticaj na zdravlje

Kod nekih osoba breskva izaziva alergiju ili netoleranciju. Ove alergije se dešavaju zbog preosjetljivosti na proteine koji se nalaze u breskvama i njima srodnom voću, kao što su bademi. Simptomi se javljaju u vidu problema sa dišnim putevima, poteškoća sa gutanjem, crvenila oko usta i očiju i probavnih smetnji. Ove alergije se odnose na svježe breskve, a u većini slučajeva oljuštene ili konzervirane breskve mogu da se tolerišu. Od lišća i cvijeta breskve mogu se praviti čajevi koji imaju diuretična svojstva. Svježe breskve se još mogu koristiti kao obloge za razne opekotine i oštećenja kože. Koriste se i u kozmetici za poboljšanje kvalitete kože. Breskve se preporučuju naročito u ljetnim mjesecima pri velikim vrućinama, jer nadoknađuju izgubljenu tečnost, vitamine i minerale. Savršen su međuobrok, ako provodite čitav dan na plaži kupajući se, jer su osvježavajuće.

Povezani članci

Uslovi kopiranja i preuzimanja ovog članka

Creative Commons License
Tekst / članak na ovoj stranici je izdan pod Creative Commons Attribution 4.0 međunarodnom licencom.

Sadržaj ovog članka je vlasništvo sajta TablicaKalorija.com i njenih autora, ukoliko to nije drugačije navedeno u samom članku iznad.

Članak smijete iskopirati i koristiti na drugom sajtu pod uslovom da linkujete izvor tj ovu stranicu. Svako kopiranje i korištenje materijala sa ove stranice bez navođenja izvora linkom, smatra se kršenjem autorskih prava i podleže zakonskim sankcijama.

Članak smijete koristiti i u komercijalne svrhe pod gore navedenim uslovima.

Fotografije u ovom članku su vlasništvo trećih lica. Nutritivne vrijednosti u ovom članku su javno vlasništvo i smijete ih preuzeti bez navođenja izvora.

Comments are closed.

100 queries in 1,005 seconds.