Senf kalorije

Mjerna količina: 100 grama

Kalorija po mjernoj količini
Kalorije: 60 Kalorije iz masti: 30.06
% preporučene dnevne vrijednosti*
Masti ukupno 3.34g 5%
Zasićene masti 0.214g 1%
Transmasti 0g
Holesterol 0mg 0%
Natrijum 1104mg 46%
Ugljeni hidrati 5.83g 2%
Vlakna 4g 16%
Šećeri 0.92g
Proteini 3.74g 7%

*Postotak preporučenog dnevnog unosa je baziran na dijeti od 2000 kalorija. Vaše dnevne potrebe mogu biti veće ili manje zavisno od vaših kalorijskih potreba.

Ostali nazivi: slačica, gorušica; nemački naziv: senf; engleski naziv: mustard; latiski naziv: mustum – prev. mlado vino i ardens – prev. toplo, goruće.

Senf je namirnica koja se može definisati kao začin, sos ili namaz. Dobija se kuvanjem, prethodno samljevenog sjemena biljke slačice (gorušice), uz dodavanje sirćeta, limunovog soka ili drugih tečnosti i začina. Ukusi senfa se razlikuju prema sorti slačice i načinu pripreme i recepturi po kojoj se rade. Senf dolazi u dva glavna oblika: blagi i ljuti.

Senf je vrlo zastupljena i popularna namirnica. Najčešće se koristi kao prilog sendvičima, hamburgerima i hot-dogovima. Senf, generalno, ide uz sva mesna jela, bilo da je u pitanju piletina, riba ili grilana gobasica. Osim što se može poslužiti kao umak, senf se dodaje salatama, marinadama i sastojak je mnogih drugih kulinarskih specijaliteta. Nutritivno gledano, kao industrijski proizvod je mnogo bolji izbor od majoneze ili kečapa, proizvoda koji se koriste u slične svrhe.

Istorija i porijeklo senfa

Istorija proizvodnje senfa datira mnogo hiljada godina u prošlost, još u vrijeme starih Rimljana, za koje se smatra da su prvi od naroda koji su se sjetili samljeveno sušeno sjeme gorušice, kuvati sa dodavanjem tečnosti kiselastog okusa, kao što je limunov sok, sirće ili vino. Prvi recept senfa pronađen je u zapisima rimljanske kuvarice „Apicius“, djelo nepoznatog autora, kolekcije sakupljenih rimljanskih recepta iz vremena od kraja 4. i početka 5. vijeka nove ere. Krajem 4. vijeka rimski kuvari su senfu dodavali: biber, kim, lovor, mirođiju, celer, majčinu dušicu, origano, luk, med, sirće, ulje i njime premazivali svinju pre pečenja.

Senf se preporučuje ljudima koji žele da izgube višak kilograma ili da se zdravo hrane. Senf se sve više počinje svrstavati u zdravu hranu, iako je sastojak brze hrane. Postao je alternativa kečapu i majonezi koji imaju mnogo loših masti, nezdravih kalorija i šećera.

Rimljani su sa vremenom počeli sakupljati sjeme gorušice i krenuli sa izvozom ove namirnice u Galiju gdje su do 10. vijeka tadašnji galski monasi upili znanje koje su im prenijeli Rimljani i pravili pripravke senfa po rimskim recepturama. Kako je vrijeme prolazilo počeli su razvijati proizvodnju i usavršavati dotadašnje znanje. Dižon (fran. Dijon) mali grad u Frncuskoj je poznat po monaškoj proizvodnji senfa, što je do danas preraslo u najpoznatiju industriju senfa na svijetu. Dižon senf (engl. Dijon mustard) je jedan od najpoznatijih svjetskih brendova na tržištu senfa. U kraljevskim pariškim registrima, koji datiraju iz 1292. godine, pronađeni su zapisi postojanja proizvođača senfa.

Sjeme gorušice se još mnogo vremena prije moglo naći u mnogim predjelima Evrope i Azije u svom divlje-uzgojenom obliku na područjima pogodnim za njihov rast. Znanje i korištenje sjemena gorišice poznato je iz starih sanskritskih zapisa starih oko pet hiljada godina. Arheološke iskopine pronađene u dolini rijeke Ind, su dokazale o uzgoju sjemena slačice.

Glavni sastojak senfa

Nutritivna i energetska vrijednost senfa je skoro identična vrijednosti biljke slačice ili gorušice, jer je njegov glavni sastojak.

Sjeme slačice dolazi od biljke slačice kojih ima oko 40 sorti u svijetu. Biljka slačica pripada porodici kupusnjača (srodnoj porodici kojom pripada povrće brokula, prokulice i kupus). Sirovo sjeme slačice dolazi u obliku malih loptica, veličine od 1-2 mm od različitih sorti ove biljke. Sjeme slačice razlikuje se po boji, koja može varirati od bijele i žute, pa do tamnih tonova smeđe boje.

Najpoznatije su tri sorte biljke slačice: Bijela slačica (gorušica) – lat. Sinapis hirta, divlje raste na područjima Sjeverne Afrike, Bliskog Istoka i Mediteranske Evrope, te se proširila i na druga područja usled dugogodišnje kultivacije; Orijentalna slačica (gorušica) – lat. Brassica juncea, porijeklom sa podnožja Himalaja, a sade se komercijalno uzgaja u Indiji, Kanadi, Velikoj Britaniji, Danskoj i SAD; Crna slačica – lat. Brassica nigra, raste na područjima Argentine i Čilea, SAD-u i nekim evropskim zemljama. Kanada i Nepal su vodeći svjetski uzgajivači slačice (gorušice).
Sorte sjemena utiču na boju i okus senfa. Najpoznatiji i najviše korišten je senf koji se dobija od žutog sjemena slačice sa svojom prepoznatljivom „senf“ bojom, ali takođe postoji senf tamnije boje, te senf potpuno blijede boje.

Nutritivna vrijednost

Mnoštvo nutrijenata koje senf sadrži u sebi možete vidjeti u našoj tablici nutritivnih vrijednosti ispod. Senf nije pretjerano kalorična namirnica. Naime na 100 grama ima samo 60 kcal. Jedna kafena kašika senfa sadrži oko 5 kcal. Kada se govori o nutritivnoj vrijednosti senfa potrebno je pomenuti da je odličan izvore selenijuma i omega-3 masnih kiselina i mangana, a sadrži i odrđene količine fosfora, magnezijuma, bakra i tiamina. Selen pomaže u sprječavanju jakih asmatičnih napada, smanjenju simptoma reumatičnog artritisa, napada migrene i sprječavanju srčanog infarkta kod ljudi koji boluju od arteroskleroze ili šećerne bolesti. Kao i ostale kupusnjače, sjemenke slačice sadrže velike količine fitonutrijenata – glukozinolata.

Spometih 60 kalorija iz 100 grama dolazi iz 8 grama ugljenih hidrata, 4 grama proteina i 3 grama masti. Ostatak velikom većinom čini voda.

Senf, žuti - Detaljne nutritivne vrijednosti

Vrijednosti navedene u tabeli odnose se na količinu od 100 grama namirnice.
NutrijentMjerna jedinicaKoličina
Energetska vrijednostkcal 60
Ukupno proteinag3,74
Ukupno ugljenih hidratag5,83
Ukupno mastig3,34
– od toga: zasićene masne kiselineg0,214
Dijetalna vlaknag4
Holesterolmg0
Vodag83,72
Ukupno šećerag0,92
Mononezasićene masne kiselineg2,182
Polinezasićene masne kiselineg0,774
Transmasne kiselineg0,009
Vitamin AIU109
Vitamin B1 (Tiamin)mg0,177
Vitamin B2 (Riboflavin)mg0,070
Vitamin B3 (Niacin)mg0,565
Vitamin B6 (Piridoksin)mg0,070
Vitamin B12 (Kobalamin)mcg0
Folatimcg7
Vitamin B5 (Pantotenska kiselina)mg0,254
Vitamin Cmg0,3
Vitamin DIU0
Vitamin Emg0,36
Vitamin Kmcg1,4
Kalcijum (Ca)mg63
Bakar (Cu)mg0,074
Željezo (Fe)mg1,61
Magnezijum (Mg)mg0,422
Fosfor (P)mg108
Kalijum (K)mg152
Natrijum (Na)mg1104
Cink (Zn)mg0,64
Mangan (Mn)mg0,422
Selen (Se)mcg33,5

Napraviti senf, kada se govori o njegovoj recepturi nije previše komplikovana stvar. Štaviše ako imate potrebne sastojke, na internetu se mogu naći jako jednostavni recepti da bi se napravio ovaj umak. S druge strane proizvođači senfa su otišli dosta dalje od naših jednostavnih internetskih recepata. Svoje recepte su poboljšali boljim okusom senfa i udjelom drugih začinima, dodali razne nivoe ljutine, te pospješili bolju izradu njegove konzistencije. Ne samo da su konzistencija i okus ono što nam pružaju proizvođači senfa, nego oni najbolji, su u mogućnosti koristiti najbolje klase sjemena slačice i ostalih sastojaka, koje mi na našim prostorima nismo u mogućnosti nabaviti.

Kupovina i čuvanje

Proizvodi senfa su danas dostupni na svim prodajnim mjestima. Njihove ambalaže, bile plastične, staklene ili u tubama ne zahtjevaju mnogo uslova čuvanja s obzirom da su uslovi proizvodnje odradili većinu posla. Nakon kupovine senfa sve što je potrebno jeste držati ga u frižideru na njegovim hladnim temperaturama. Uvijek obratite pažnju na rok trajanja naznačen na pakovanju. Bez obzira na ambalažu, ako ste senf otvorili pogodno ga je potrošiti u što manje vremena jer otvaranjem pakovanja gubi na aromi. Danas postoji mnoštvo proizvođača senfa, a time boljih i lošijih proizvoda među njima. One lošije smatramo sa više aditiva, pojačivača okusa i drugih tvari da bi se prikrio manji udjel gorušice ili njena lošija uvozna klasa. Ne kupujte mahinalno… Čitajte proizvodne etikete i sadržaje proizvoda.

Uticaj na zdravlje

Osobe alergične na slačicu, senf ne bi smjele konzumirati. Konzumiranje senfa u većim količinama može prouzrokovati suzenje očiju, ljuti ukus u ustima i na nepcu, osjećaj topline u nosnim putevima, iritiranje sluzokože crijeva. Domaći senf u zavisnosti od sastojaka može biti mnogo ljući nego komercijalni proizvodi senfa, što može izazvati i gore alergijske reakcije. Zbog toga se od 2005. godine svi proizvodi u Evropskoj uniji moraju označiti ako u sebi sadrže slačicu ili senf. Zbog visokog sadržaja natrijuma ( 1252mg na 100g ) ne preporučuje se često konzumiranje ljudima koji imaju problema sa krvnim pritiskom.

Senf ima dosta pozitivnih svojstava pa tako pomaže kod snižavanja temperature, ublažava glavobolju, otežano gutanje, razne upale. Stimuliše varenje, pročišćava sinuse, ubrzava metabolizam i usporava starenje, smanjuje loš holesterol, ubrzava rast kose, poljšava imunitet.

Sjeme slačice je veoma bogato enzimima koji se razlažu na izotiocijanate. Oni daju senfu vodenkast izgled i studije ukazuju na to da povoljno utiče na prevenciju raka, posebno raka gastrointestinalnog trakta i debelog creva. U većinu senfova koji se konzumiraju na ovim prostorima se dodaje kurkuma, tj. indijski šafran kao pojačivač boje i ukusa. Kurkuma je izvor kurkumina, sastojka za koji su istraživanja potvrdila da ima snažna protivupalna svojstva. Kurkumin je i snažan antioksidant pa smanjuje upale vezane za reumatoidni artritis. Ima i visoki udeo glukosinolata koji imaju snažna antikancerogena svojstva.

Reference:

Povezani članci

Uslovi kopiranja i preuzimanja ovog članka

Creative Commons License
Tekst / članak na ovoj stranici je izdan pod Creative Commons Attribution 4.0 međunarodnom licencom.

Sadržaj ovog članka je vlasništvo sajta TablicaKalorija.com i njenih autora, ukoliko to nije drugačije navedeno u samom članku iznad.

Članak smijete iskopirati i koristiti na drugom sajtu pod uslovom da linkujete izvor tj ovu stranicu. Svako kopiranje i korištenje materijala sa ove stranice bez navođenja izvora linkom, smatra se kršenjem autorskih prava i podleže zakonskim sankcijama.

Članak smijete koristiti i u komercijalne svrhe pod gore navedenim uslovima.

Fotografije u ovom članku su vlasništvo trećih lica. Nutritivne vrijednosti u ovom članku su javno vlasništvo i smijete ih preuzeti bez navođenja izvora.

Comments are closed.

100 queries in 1,003 seconds.