Artičoka

Ostali nazivi: gardun; engleski naziv: artichoke; njemački naziv: artischocke; latinski naziv:
cynara cardunculus;

Artičoka je višegodišnja biljka iz porodice glavočika. Stablo artičoke raste od 0,8 – 2 m. Donji dio stabljike je najčešće drvenast (posebno kod starijih i krupnijih biljaka), dok se u srednjem dijelu stabljike formiraju listovi koji su obično dugi oko 80-ak cm. Listovi su svijetlo zelene boje. Naličje im je dlakavo i pomalo bodljikavo. Jestivi dio artičoke se razvija u pupoljku cvijeta. Bere se prije nego što procvjeta.

Ova biljka raste u mediteranskim predjelima, a rasprostanjena je po cijeloj južnoj Evropi, Mediteranu i Kanarskim ostrvima. Južna Evropa i Mediteran se smatra njenom prapostojbinom, međutim artičoka se takodje uzgaja i u Australiji, Novom Zealandu, SAD-u, srednjoj Americi, Južnoj Americi, na jugu Afrike itd…

Divlja artičoka se kod nas često naziva gardun (od engleske riječi cardoon). Postoji vjerovanje, da se artičoka uzgajala još u vrijeme starih Grka, a preuzeli su je Rimljani. Potvrđeno je da su artičoku koristili i Egipćani 500 god. p.n.e. jer je pronadjena na slikama u grobnicama starih faraona.

Artičoka - detaljne nutritivne vrijednosti

NutrijentMjerna jedinicaKoličina
Energetska vrijednostkcal47
Ukupno bjelančevinag3,27
Ukupno ugljenih hidratag10,51
Ukupno mastig0,15
– od toga: zasićene masne kiselineg0,04
Dijetalna vlaknag5,40
Holesterolmg0,00
Vodag84,94
Aminokiselina triptofang0,00
Aminokiselina treoning0,00
Aminokiselina izoleucing0,00
Aminokiselina leucing0,00
Aminokiselina lizing0,00
Aminokiselina metioning0,00
Aminokiselina cisting0,00
Aminokiselina fenilalaning0,00
Aminokiselina tirozing0,00
Aminokiselina valing0,00
Aminokiselina argining0,00
Aminokiselina histiding0,00
Monosaharidig0,00
Disaharidig0,00
Polisaharidig0,00
Mononezasićene masne kiselineg0,01
Polinezasićene masne kiselineg0,06
Vitamin AIU0,00
Vitamin B1 (Tijamin)mg0,07
Vitamin B2 (Riboflavin)mg0,07
Vitamin B3 (Nijacin)mg1,05
Vitamin B6 (Piridoksin)mg0,12
Vitamin B12 (Kobalamin)mcg0,00
Folatimcg68,00
Pantotenska kiselinamg0,34
Vitamin Cmg11,70
Vitamin DIU0,00
Vitamin EIU0,00
Vitamin Kmcg14,00
Kalcijum (Ca)mg44,00
Bakar (Cu)mg0,23
Željezo (Fe)mg1,28
Magnezijum (Mg)mg60,00
Fosfor (P)mg90,00
Kalijum (K)mg370,00
Natrijum (Na)g0,094
Cink (Zn)mg0,49
Mangan (Mn)mg0,26
Selen (Se)mcg0,20

Kupovina i čuvanje

Kada se koristi u medicinske svrhe, obično se kupuju gotovi proizvodi, kao što su vodeni ekstrakti. U trgovinama ili apotekama se mogu naći i u obliku dražeja, tableta, kapsula ili kapi.

Kada se koristi za ishranu se najčešće se kupuju svježe. U ishrani se može koristiti na razne načine pri čemu se najčešće kuvaju. Preporučuje se da kuvane artičoke treba konzumirati odmah, a ne čuvati (čak ni na hladnom), jer dugo stajanje izaziva brzo oksidiranje i time dolazi do stvaranja otrovnih sastojaka. Svježe artičoke se mogu naći na zelenim pijacama i to obično u njihovom sezonskom vremenu od marta do aprila. Kvalitetna artičoka treba da ima lijepu zelenu boju, da bude čvrsta, zbijena, da su joj listovi čvsto priljubljeni uz središte biljke.

Pošto brzo gube vlagu najbolje ih je odmah pripremati (čuvati najviše 2-3 dana). Van sezone mogu se naći smrznute i
konzervirane u ulju.

Uticaj na zdravlje

Koliko god da se ova biljka uzgaja u prehrambene svrhe, toliko se uzgaja i u medicinske. Njeni sušeni listovi koriste se u pravljenju čaja, koji pospješuje rad izlučivanja žuči. Sastojak artičoke, Cynarin, koristi se kao lijek.

Istraživanja su pokazala da njeno korištenje utiče na rad jetre i bubrega, te se smatra pravim pomoćnikom za varenje hrane. Takođe, poznato je i da smanjuje nivo holesterola u krvi.

Povezani članci