Kafa kalorije

Mjerna količina: 100 grama

Kalorija po mjernoj količini
Kalorije: 241 Kalorije iz masti: 4.5
% preporučene dnevne vrijednosti*
Masti ukupno 0.50g 1%
Zasićene masti 0.20g 1%
Transmasti 0g
Holesterol 0mg 0%
Natrijum 0.037mg 0%
Ugljeni hidrati 41.10g 14%
Vlakna 0g 0%
Šećeri 0g
Proteini 12.20g 24%

*Postotak preporučenog dnevnog unosa je baziran na dijeti od 2000 kalorija. Vaše dnevne potrebe mogu biti veće ili manje zavisno od vaših kalorijskih potreba.

Ostali nazivi: kava, kahva; engleski naziv: coffee; njemački naziv: kaffee.

Kafa je jedan od najpoznatijih i najpopularnijih napitaka u cijelom svijetu. Najčešće služi kao topli napitak i može se praviti sa mlijekom ili vodom. Sa današnjom tehnologijom i mogućnostima proizvodnje, napitak kafe dolazi u mnogo oblika. Neki od njih su: ledena kafa (eng. ice coffee), kapućino (eng. cappuccino), turska kafa (eng. turkish coffee), instant kafa, irska kafa (eng. irish coffee), espreso (eng. espresso coffee), bijela kafa, makijato i još desetine drugih kafinih napitaka. Sve vrste kafe se baziraju na biljci kafe, koja se kultiviše u više sorti, a tehnologija i proizvodnja zajedno sa određenom sortom i njenom aromom daju jedinstvene proizvode od kojih su mnogi postali svjetski brendovi.

Za potrošače koji konzumiraju kafu umjereno ili manje od toga, pa do pravih njenih ovisnika najljepša je njena slatka aroma i miris od kojeg potpuno oživi čitav organizam. Vrlo je poznato, da je kafa pravi mali nervni stimulator, pa kad kažemo da nas ujutro ništa nemože razbuditi do jedne šoljice kafe, to je često tačno. Mnogi ljudi su stekli svoju uobičajenu naviku da je piju ujutro, kada svojim svojstvima budi organizam, a mnogi imaju naviku da ovaj napitak konzumiraju i u toku dana, pa čak i u večernjim satima. Kažu, da za sve u životu vrijedi pravilo zlatne sredine, pa to važi i za ispijanje kafe. Kao što su to dosad mnoga istraživanja dokazala, ovaj fantastičan napitak može da ima vrlo zdrav uticaj na naše tijelo dok se konzumira u umjerenim količinama. Gledano sa strane mnogih studija, umjerenost se ogleda u dve do tri šoljice na dan. Prekomjeran unos kafe može izazvati smetnje u organizmu koje planiramo u daljem tekstu navesti i elaborisati.

Napitak kafe dobija se od pečenog ili prženog zrnevlja biljke kafe. Drvo kafe pripada porodici zimzelenog šiblja ili niskog drveća. Kafino drvo se plantažno uzgaja. Može da naraste u divljini i do visine od deset metara, a na plantažama se kultivira u visini od tri metra iz praktičnih razloga. Plantaže kafe se uzgajaju u tropskim oblastima zbog velikog broja parametara koji utiču na njen razvoj i opstanak. Kao prvo, zahtjeva golemu količinu vlage i toplote, zatim optimalne temperature od dvanaest do dvadeset sedam celzijusovih stepeni. Ovo su samo glavni faktori od još mnogo drugih koje ova biljka zahtjeva. Boja listova varira od svjetlo zelene do tamne, boja cvjetova biljke ovisi od same sorte kafe. Sve one daju plodove u obliku oraha iz koji se vade po dva zrna kafe, okrenuta ravnim dijelom jedan prema drugom.

Postoji oko četrdeset sorti biljke kafe. Najpoznatije, koje krase tržište svjetske proizvodnje su arabika (Coffea arabica) i robusta (Coffea canephora). One čine 90% svjetske proizvodnje, a ostale sorte čine 10% svjetske proizvodnje. Ostalih 10% variraju od niže do extremno visoke kvalitete, a samim tim i njihove potražnje i tržišne cijene. Neke od njih su: bengalska kafa (coffea benghalensis), kongoanska kafa (coffea congensis), liberijska kafa (coffea liberica), kafa Sijera Leonea (coffea stenophylla), kafa arabusta (nastala ukrštanjem arabike i robuste), kafa mogenteti (kafa bez kofeina) i još mnoge druge. U devedeset posto slučajeva ne ulazi u sastav samo jedna vrsta kafe, nego se mješa više vrsta da bi se dobila jedinstvena mješavina. Odnos pojedinih vrsta kafe u određenoj mješavini je fabrička tajna. Potrošač stekne iskustvo pri kupovini jedne vrste kafe, zbog njene jedinstvene arome. Navika potrošača da kupuje uvijek kafu određene arome i ime proizvođača su glavne garancije kvaliteta proizvoda. Ipak, od zemlje do zemlje narodi se razlikuju, pa tako i okusi kafe. Kafa koja recimo prija Francuzu, u Austriji se smatra neukusnom.

Kafa je prirodni stimulans i za to je zaslužan njen sastojak, kofein. Kofein je prirodan psihostimulans koji u ovom slučaju blago djeluje na nervni sistem. Ubrzo poslije manje ili umjerene konzumacije izaziva misaonu aktivnost i otklanja osjećaj umora i povećava budnost. u većim količinama može uzrokovati uzbuđenost, nesanicu i ubrzani rad srca. Kofein stimulativno djeluje i izaziva blagu ovisnost. Zato je mnogim kafomanima, ritual jutarnje kafe, prva i nezaobilazna tačka dnevnog reda. Jedna prosječna šoljica kafe sadrži od 100 do 150 miligrama kofeina. Kofein u velikim dozama je smrtonosan, ali ova doza u jednoj šoljici kafe je potpuno bezopasna, pa čak i zdrava. Smrtonosna doza koju bi čovjek trebao da unese u organizam putem kafe je 150 miligrama po kilogramu tjelesne težine. Na primjer, osoba od 60 kg, bi trebala unijeti ukupno oko 9 grama kofeina, da bi bila u smrtnoj opasnosti, a to je otprilike oko 75 šoljica kafe. Efekat kofeina iz kafe se gubi iz organizma za vrijeme od četiri do šest sati u zavisnosti od vrste kafinog napitka.

Ukus i aroma kafe se razvijaju prilikom prženja. Pored kofeina kao jednog od njenih vrlo bitnih sastojaka, tu su i isparljiva ulja, koja se razvijaju u procesu prženja, te daju kafi posebnu aromu. Još jedan, ali ne manje bitan sastojak je tanin, koji se isto razvija u toku prženja i daje kafi poseban okus.

Kafa - Detaljne nutritivne vrijednosti

NutrijentMjerna jedinica Količina
Energetska vrijednostkcal241
Ukupno proteinag12,20
Ukupno ugljenih hidratag41,10
– od toga: šećerig0,00
Ukupno mastig0,50
– od toga: zasićene masne kiselineg0,20
Dijetalna vlaknag0,00
Holesterolmg0,00
Vodag3,10
Aminokiselina triptofang0,03
Aminokiselina treoning0,14
Aminokiselina izoleucing0,17
Aminokiselina leucing0,48
Aminokiselina lizing0,10
Aminokiselina metioning0,02
Aminokiselina cisting0,20
Aminokiselina fenilalaning0,26
Aminokiselina tirozing0,17
Aminokiselina valing0,28
Aminokiselina argining0,05
Aminokiselina histiding0,17
Mononezasićene masne kiselineg0,04
Polinezasićene masne kiselineg0,20
Vitamin AIU0,00
Vitamin B1 (Tijamin)mg0,01
Vitamin B2 (Riboflavin)mg0,07
Vitamin B3 (Nijacin)mg28,17
Vitamin B6 (Piridoksin)mg0,03
Vitamin B12 (Kobalamin)mcg0,00
Folatimcg0,00
Vitamin B5 (Pantotenska kiselina)mg0,10
Folna kiselinamcg0,00
Vitamin Cmg0,00
Vitamin DIU0,00
Vitamin EIU0,00
Vitamin Kmcg1,90
Kalcijum (Ca)mg141,00
Bakar (Cu)mg0,14
Željezo (Fe)mg4,41
Magnezijum (Mg)mg327,00
Fosfor (P)mg303,00
Kalijum (K)mg3.535,00
Natrijum (Na)g0,037
Cink (Zn)mg0,35
Mangan (Mn)mg1,71
Selen (Se)mcg12,60

Uticaj na zdravlje

Do danas su izvedena brojna istraživanja kafe i kako ona djeluje na naš organizam, te su pokazala da nam kafa puno više godi zdravlju nego što nam može napraviti nekakve zdravstvene probleme. Vrlo je bitno, kao što smo već napomenuli da je umjerenost ključ svega, pa tako i konzumacije kafe. Potrebno je da u vašem dnevnom rasporedu nađete nekakvu vašu odgovarajuću količinu koju ćete konzumirati, da vam godi i da vam ne izaziva nikakve tegobe i da se na tu količinu kafe dnevno, postepeno naviknete.

Istraživanja su dokazala da postoje za sada nepoznate suptstance u kafi koje stimulišu proizvodnju hormona nadbubrežnih žlijezda adrenalina i kortizola. Takođe, je dokazano da kafini antioksidansi znatno smanjuju mogućnost dobijanja Parkinsonove i Alzhajmerove bolesti. Smanjuje rizik od nastanka demencije i poboljšava kognitivne funkcije. Efekat kofeina na ispitanicima je najviše bio vidljiv kod starije populacije. Dokazano je da smanjuje rizik od oboljevanje ciroze jetre, te samim tim smanjuje rizik dobijanja primarnog malignog tumora jetre koji često nastaje kao posledica jetrene ciroze. Kafa zaštitno djeluje kod stvaranja dijabetesa tipa II, karcinoma dojke i zubnog karijesa.

Mnogim osobama kojima kofein pravi smetnje u organizmu, tipa nesanice ili razdražljivosti ili jednostavno ne priželjkuju njegovo stimulativno djelovanje, imaju izbor konzumacije bezkofeinske kafe. Današnje tehnologije proizvodnje omogućavaju absorpciju kofeina do 98% iz kafinog zrna.

Treba napomenuti da kafa može izazvati brži rad srca, pa čak i srčane preskoke. Ovakve se stvari često događaju kad pretjeramo sa kozumacijom. Osobama sa genetičkim predispozicijama srčanih mana, može doći lako do srčanih aritmija uslijed pretjerivanja sa kafom. Kafa pojačava lučenje želučane kiseline, pa se u tom slučaju ne preporučuje osobama koje imaju problema sa čirevima na želudcu ili dvanaestopalačnom crijevu.

Pripremanje i čuvanje

Za pripremanje kafe najčešće se primjenjuju dva načina, a to su prelivanje ili filtriranje. Ovo su dva načina koja se najviše preporučuju. Kuvanje kafe se ne preporučuje jer se time mnogo gubi od ukusa i fine arome. Najfiniju aromu ima napitak kafe ako se pripremi od mljevenog zrna neposredno poslije prženja kafe. Za pripremanje kafe treba uzeti samo svježu vodu. Voda koja sadži dosta hlora, kao što je to često slučaj sa gradskom vodom, posebno utuče nepovoljno na kvalitet kafinog napitka. Posude koje se služe ka pripremanje kafe treba poslije svake upotrebe dobro oprati.

Mljevena kafa koja se na našim prostorima najviše kupuje i najviše koristi priprema se kao turska kafa. Prilikom pripremanja treba je preliti kipućom vodom i ostaviti je da stoji oko pet minuta. Na jedan litar se računa minimalno oko 40 grama kafe da bi imala pristojan ukus, a za ljubitelje kafe gorčeg ukusa, onda svakako se može dodati i više.

Pri proizvodnji više vrsta kafe postoji i više načina pripreme. Pored dodataka kao što su šećer, mlijeko, pavlaka i razni hemijski dodaci oni se bitno razlikuju po okusu. Osim okusa bitno utiču na energeske i nutritivne vrijednosti kafe. Najbitnija stvar je vaše istraživanje i čitanje sastava na poleđini proizvoda i na kraju konačni odabir vaše odgovarajuće omiljene vrste i uživanje u njoj.

Kada kupujete vašu omiljenu vrstu kafe treba obratiti pažnju da vakum proizvoda izuzetno dobro drži, te poslije otvaranja proizvoda trebate imati pri ruci dobro vakumirane kutije koje je mogu čuvati. U kutiji može biti od osam do deset dana, jer u protivnom počinje da se „znoji“, odnosno ulje iz kafe izbija na površinu i tako dobija nažegao ukus. Za mljevenu kafu važe ista pravila. Iako ona ima nešto bolji rok čuvanja, ipak se preporučuje kupovanje manjih ambalaža kako bi je mogli brže potrošiti. Dugo stajanje mljevene kafe, čak i u dobro zatvorenoj ambalaži umanjuje kvalitet arome i finoću kafe.

Povezani članci

Uslovi kopiranja i preuzimanja ovog članka

Creative Commons License
Tekst / članak na ovoj stranici je izdan pod Creative Commons Attribution 4.0 međunarodnom licencom.

Sadržaj ovog članka je vlasništvo sajta TablicaKalorija.com i njenih autora, ukoliko to nije drugačije navedeno u samom članku iznad.

Članak smijete iskopirati i koristiti na drugom sajtu pod uslovom da linkujete izvor tj ovu stranicu. Svako kopiranje i korištenje materijala sa ove stranice bez navođenja izvora linkom, smatra se kršenjem autorskih prava i podleže zakonskim sankcijama.

Članak smijete koristiti i u komercijalne svrhe pod gore navedenim uslovima.

Fotografije u ovom članku su vlasništvo trećih lica. Nutritivne vrijednosti u ovom članku su javno vlasništvo i smijete ih preuzeti bez navođenja izvora.

Comments are closed.

104 queries in 0,971 seconds.