Bijelo vino

Bijelo vino kalorije

Mjerna količina: 100 grama

Kalorija po mjernoj količini
Kalorije: 82 Kalorije iz masti: 0
% preporučene dnevne vrijednosti*
Masti ukupno 0g 0%
Zasićene masti 0g 0%
Transmasti 0g
Holesterol 0mg 0%
Natrijum 5mg 0%
Ugljeni hidrati 2,6g 1%
Vlakna 0g 0%
Šećeri 0,96g
Proteini 0,07g 0%

*Postotak preporučenog dnevnog unosa je baziran na dijeti od 2000 kalorija. Vaše dnevne potrebe mogu biti veće ili manje zavisno od vaših kalorijskih potreba.

Ostali nazivi: vince, kapljica; engleski naziv: white wine; njemački naziv: weißwein; latinski naziv: vinum.

Vino je alkoholni napitak dobijen potpunom ili djelomičnom fermentacijom grožđa ili grožđanog soka. Vino se može dobiti od nekih vrsta biljaka ili od drugog voća, međutim, najviše se proizvodi od grožđa. Ono je najpogodnije za proizvodnju, jer ima prirodni sastav koji izaziva vrenje bez ikakvih dodataka. Pored toga što je vino najpopularnije piće, ono je nezamjenjljiv sastojak mnogih specijaliteta. Vina obično razlikujemo po boji: crno vino, bijelo vino, ružičasto (roze) vino, a ako se gleda na proces priozvodnje onda postoje: negazirano ili pjenušavo (gazirano) vino. Po okusu se razlikuje po tome kako je proizvedeno, u kakvoj klimi i na kakvom su tlu ugzojene vinove loze.

Vino je jedno od najstarijih alkoholnih pića. Prvi pronalazci o vinu datiraju oko 6.000 god. p.n.e. na predjelima današnje Gruzije i Irana. Stari tragovi proizvodnje vina pronađeni su na tlu nekadašnjeg drevnog Egipta, a takođe se pojavljuju i u Kini. Arheolozi ipak smatraju i tvrde da su prva vina nastala na mjestu Makedonije. Kroz istoriju vino je imalo sakralnu ulogu, kod većine naroda. U antičkoj Grčkoj i Rimu je bilo veoma zastupljeno, pa se širenjem rimskog carstva širila i prozvodnja vina.

Danas se u svijetu proizvede oko 25 milijardi litara vina. Najveći proizvođači su Francuska, Španija, Italija, SAD, Kina, Australija i još mnoge druge zemlje.

Različite vrste vina sadrže različite količine vode u sebi (800-900 g/l), alkohola (90-150 g/l) i šećera (2-30 g/l). U sebi ima veoma mali broj minerala, a glavni su natrijum i magnezijum, kao sastavni dio vinske kiseline. Oni se veoma lako razgrađuju u organizmu. Od vitamina u sebi sadrži B grupe, vitamine B2 i B3. Nutritivna vrijednost vina na jedan litar iznosi oko 600 kalorija, a slatka vina imaju i do 1400 kalorija, međutim njihova hranljiva vrijednost je veoma mala. Kalorije koje se unose vinom su neiskoristive. Ne pomažu pri radu mišića, nego sprječavaju gomilanje šećera koje je potrebno za rad mišića. Zbog toga nutricionisti smatraju vino antinamirnicom.

Bijelo vino se dobija presovanjem grožđa. Time se odstranjuju sjemenke, peteljke i kožice, te se dobija sok. Sok na određenim temperaturama fermentiše. Fermentacija traje oko 6 nedjelja. Temperatura za bijelo vino mora biti između 15 i 18 stepeni da bi vino dobilo određeni ukus i aromu. Jedina razlika između bijelog i crnog vina je u tome što se crno vino dobija gnječenjem ljuske grožđa sa njegovim mesom, a kod proizvodnje bijelog ljuska se brzo otklanja.

Bijelo vino - Detaljne nutritivne vrijednosti

Napomena: nutritivni sastav vina se razlikuje od vrste do vrste vina. Na uticaj sastava utiče količina alkohola, količina šećera te čak i područje sa kojeg vino potiče. Tabela ispod je generička tabela vrijednosti za bijela vina.
NutrijentMjerna jedinicaKoličina
Energetska vrijednostkcal82
Ukupno bjelančevinag0,07
Ukupno ugljenih hidratag2,60
Ukupno mastig0,00
– od toga: zasićene masne kiselineg0,00
Dijetalna vlaknag0,00
Holesterolmg0,00
Vodag86,86
Mononezasićene masne kiselineg0,00
Polinezasićene masne kiselineg0,00
Vitamin AIU0,00
Vitamin B1 (Tiamin)mg0,005
Vitamin B2 (Riboflavin)mg0,015
Vitamin B3 (Niacin)mg0,108
Folatimcg1
Vitamin B5 (Pantotenska kiselina)mg0,045
Vitamin Cmg0,00
Vitamin DIU0,00
Vitamin EIU0,00
Vitamin Kmcg0,4
Kalcijum (Ca)mg9,00
Bakar (Cu)mg0,004
Željezo (Fe)mg0,27
Magnezijum (Mg)mg10,00
Fosfor (P)mg18
Kalijum (K)mg71,00
Natrijum (Na)mg5
Cink (Zn)mg0,12
Mangan (Mn)mg0,117
Selen (Se)mcg0,1

Kupovina i čuvanje

Danas postoje razne vrste vina. Svaka vrsta vina ima specifičnu aromu i ukus, što diktira i pripadajuću hranu uz koja idu. Bijela vina se većinom služe na temperaturi od 10-12 celzijusovih stepeni. Bitno je naglasiti da mlada bijela vina treba nakon otvaranja, ostaviti jedan sat da odstoje radi provjetravanja. Poslije toga imaju puno bolju aromu i ukus, dok se starija vina mogu piti odmah nakon otvaranja. Bijela vina se služe uz hladna predjela, ribu i ostala mesa, te pikantna jela i sireve.

Uticaj na zdravlje

Bijelo vino u sebi sadrži više vrsta polifenola, koji su zahvalni za snižavanje holesterola. Takođe, sadrži i kalijum koji pomaže snižavanju krvnog pritiska. Studije su pokazale da bijelo vino u sebi ima tirosol i kofeinsku kiselinu koja djeluje kao antioksidant, a ima i protivupalna dejstva. Preporučuje se popiti maksimalno dve čaše na dan. Svaka količina iznad te granice je štetna. Bijela vina nemaju u sebi tiramin, koji uzrokuje glavobolje. Za mnoge bijelo vino je uzrok mučnine u želudcu, zbog njegove kiseline. Ne preporučuje se uzimati vino na prazan želudac ili kao aperitiv jer u tom slučaju djeluje negativno na jetru i gušteraču.

Povezani članci

Uslovi kopiranja i preuzimanja ovog članka

Creative Commons License
Tekst / članak na ovoj stranici je izdan pod Creative Commons Attribution 4.0 međunarodnom licencom.

Sadržaj ovog članka je vlasništvo sajta TablicaKalorija.com i njenih autora, ukoliko to nije drugačije navedeno u samom članku iznad.

Članak smijete iskopirati i koristiti na drugom sajtu pod uslovom da linkujete izvor tj ovu stranicu. Svako kopiranje i korištenje materijala sa ove stranice bez navođenja izvora linkom, smatra se kršenjem autorskih prava i podleže zakonskim sankcijama.

Članak smijete koristiti i u komercijalne svrhe pod gore navedenim uslovima.

Fotografije u ovom članku su vlasništvo trećih lica. Nutritivne vrijednosti u ovom članku su javno vlasništvo i smijete ih preuzeti bez navođenja izvora.

Comments are closed.

100 queries in 0,956 seconds.