Kalijum

Kalijum je hemijski element sa simbolom K i atomskim brojem 19. Čist kalijum je alkalni metal svijelo sive boje koji izuzetno brzo oksidira na vazduhu i veoma je reaktivan sa vodom. U prirodi srećemo jedan od tri izotopa kalijuma, a izotop 40K je radioaktivan.

Biološka funkcija

Kalijum čini 0.2% mase ljudskog tijela. Tijelo osobe od 60 kilograma sadrži otprilike oko 120 grama kalijuma. Od ostalih minerala, u tijelu jedino ima više kalcijuma i fosfora.
Glavna uloga kalijuma u organizmu je regulacija nervnih funkcija kao što je regulisanje osmotskog balansa između ćelija i ekstracelularne tečnosti. Kalijum još ima i uticaj na kontrakciju mišića.

Nedostatak kalijuma

Namirnice bogate kalijumom: kivi, narandže, krompir, šljive, banane, kokos, avokado, breskve, mandarine, paškanat, repa, meso, riba, soja, pasulj, peršun, bademi, pistacije, mekinje, jogurt, gljive, kakao, čokolada te paradajz kao i većina ostalog voća i povrća.

Nedostatak kalijuma u tjelesnim tečnostima dovodi do Hipokalemije. Hipokalemija može biti i fatalna. Razdražljivosti i nervoza te otežana koncentracija su takođe rezultati. Uzroci za nedovoljne količine kalijuma u organizmu mogu biti razni, a najčešći su gubitak tečnosti uslijed povraćanja, dijareja, učestalo mokrenje, smanjenja apsorpcija u crijevima, bajpas tankog crijeva, acidoza, fankonijev sindrom, metabolička alkaloza, kušingov sindrom, te pretjerano znojenje. Danas su rijetki slučajevi gdje je hipokalemija uzrokovana nedovoljnom količinom unosa kalijuma.

Simptomi nedostatka kalijuma

Glavni simptomi koji ukazuju na nedostatak kalijuma su slabost u mišićima, ekg abnormalnosti, usporeni refleksi, paralitički ileus, srčana aritmija i alkaloza.

Ugrožene grupe osoba

Sledeće grupe osoba najčešće imaju probleme sa nedostatkom kalijuma:

  • pothranjene osobe;
  • alkoholičari;
  • osobe koje za terapiju uzimaju diuretike;
  • atletičari i sportisi na dugim prugama;
  • anoreksične i bulimične osobe;
  • osobe koje pate od nedostatka magnezijuma;
  • osobe na sledećim medikamentima (velike doze antibiotika, glukokortikoidi, mineralokortikoidi, diuretici, tokolitici, bronhodilatatori, dekongestivi, beta adrenergički agonisti) ;

Adekvatan unos

Dovoljan unos kalijuma za pravilan rad organizma nije teško postići. Dovoljno je praktikovati raznovrsnu prehranu. Međutim raznovrsna prehrana iako dovoljna za pravilan rad organizma ne zadovoljava totalne dnevne potreba za kalijumom. Naime, američki institut medicine preporučuje svojim građanima unos od 4700 miligrama kalijuma dnevno dok većina amerikanaca i evropljana unose samo pola ove količine. Naše zdravstvene organizacije predlažu unos od 2000 do 4000 miligrama. Suprotno zdravim osobama, osobe koje pate od bubrežnih bolesti bi trebalo da paze da ne unose preveliku količinu kalijuma.

Pretjeran unos kalijuma uzrokuje hiperkalemiju, stanje kada imamo pretjeranu količinu kalijuma u krvi. Ekstremna hiperkalemija je opasna jer može uzrokovati aritmije koje mogu uzrokovati srčani udar. Drugi simptomi pretjeranog unosa kalijuma su slični kao i kod nedovoljnog unosa kalijuma: mučnine, povraćanje, nelagoda u abdomenu i dijareja.

Izvori kalijuma u hrani

Kao što smo rekli, najpravilniji put za pokrivanje dnevnih potreba za kalijumom je raznovrsna ishrana. Sledeće namirnice su bogate kalijumom: kivi, narandže, sok od narandži, krompir, šljive, banane, kokos, avokado, breskve, mandarine, paškanat, repa, meso, riba, soja, pasulj, peršun, bademi, pistacije, mekinje, jogurt, gljive, kakao, čokolada te paradajz kao i većina povrća.

Povezani članci